hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Problem „bankrota“ hrvatskih lokalnih jedinica: stanje i perspektive u kontekstu europeizacije sustava višerazinskog upravljanja

Dana Dobrić ; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Stjepan Gadžo   ORCID icon orcid.org/0000-0002-1905-5330 ; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Dejan Bodul ; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (467 KB) str. 290-340 preuzimanja: 417* citiraj
APA 6th Edition
Dobrić, D., Gadžo, S. i Bodul, D. (2016). Problem „bankrota“ hrvatskih lokalnih jedinica: stanje i perspektive u kontekstu europeizacije sustava višerazinskog upravljanja. Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, VII (1), 290-340. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/164178
MLA 8th Edition
Dobrić, Dana, et al. "Problem „bankrota“ hrvatskih lokalnih jedinica: stanje i perspektive u kontekstu europeizacije sustava višerazinskog upravljanja." Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. VII, br. 1, 2016, str. 290-340. https://hrcak.srce.hr/164178. Citirano 29.10.2020.
Chicago 17th Edition
Dobrić, Dana, Stjepan Gadžo i Dejan Bodul. "Problem „bankrota“ hrvatskih lokalnih jedinica: stanje i perspektive u kontekstu europeizacije sustava višerazinskog upravljanja." Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske VII, br. 1 (2016): 290-340. https://hrcak.srce.hr/164178
Harvard
Dobrić, D., Gadžo, S., i Bodul, D. (2016). 'Problem „bankrota“ hrvatskih lokalnih jedinica: stanje i perspektive u kontekstu europeizacije sustava višerazinskog upravljanja', Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, VII(1), str. 290-340. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/164178 (Datum pristupa: 29.10.2020.)
Vancouver
Dobrić D, Gadžo S, Bodul D. Problem „bankrota“ hrvatskih lokalnih jedinica: stanje i perspektive u kontekstu europeizacije sustava višerazinskog upravljanja. Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske [Internet]. 2016 [pristupljeno 29.10.2020.];VII(1):290-340. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/164178
IEEE
D. Dobrić, S. Gadžo i D. Bodul, "Problem „bankrota“ hrvatskih lokalnih jedinica: stanje i perspektive u kontekstu europeizacije sustava višerazinskog upravljanja", Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol.VII, br. 1, str. 290-340, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/164178. [Citirano: 29.10.2020.]

Sažetak
Izazovi s kojima se suočava hrvatski javni sektor u kompleksnim uvjetima tržišnog gospodarstva nameću potrebu za analizama koja prelaze tradicionalne granice pravnih disciplina. Autori ovog rada problematici lokalne samouprave pristupaju prepoznajući komplementarnost stečajnog i financijskog prava, po svim bitnim obilježjima samostalnih pravnih disciplina te upravne znanosti kao društveno-empirijske discipline. Ta se međuovisnost očituje i u dubini krize koja zahvaća sva tri sustava. S jedne strane, duže od desetljeća opetovano upozoravanje znanstvenih i stručnih krugova o nužnosti upravno-teritorijalne preraspodjele Hrvatske (u smjeru okrupnjavanja JLS-a) ne nailazi na pozitivne odgovore vladajuće političke elite. Stoga se, u cilju jačanja ekonomsko-financijskog kapaciteta JLS-a otvaraju zakonske mogućnosti njihovog apliciranja na fondove Europske unije, zatim strateškog planiranja razvoja potpomognutim novim institucionalnim rješenjima (lokalnim razvojnim agencijama, lokalnim akcijskim grupama, inkubatorima, i sl.), kao i funkcionalnih prilagodbi europskim trendovima (javno-privatno partnerstvo, outsourcing, contracting-out). S druge strane, posljednje u nizu zakonodavnih intervencija u hrvatski porezni sustav, napose one vezane za oporezivanje dohotka, nameću pitanje održivosti fiskalnih pozicija većeg broja hrvatskih JLS-a. Očekivano smanjenje prihoda od poreza na dohodak, jednog od najizdašnijih izvora financiranja JLS-a, uz istovremenu neizvjesnost postizanja željenog cilja zakonskih reformi u obliku povećanja osobne potrošnje i poticanja cjelokupnog gospodarstva, povećava rizike od tzv. „bankrota“ ovih političko-teritorijalnih jedinica. Očekivana pomoć središnje države u rješavanju kriznih situacija također nosi predznak neizvjesnosti, s obzirom na ograničenja daljnjeg povećanja ukupnog javnog duga, koja su se postrožila nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. S treće strane, opredjeljenje je novog hrvatskog stečajnog zakonodavstva u nejasnom normativnom odgovoru na pravno-političko pitanje: koji je primarni cilj stečajnog postupka i u čiju se korist on vodi? Ovo je stoga što se kroz stečajni postupak „prelamaju“ interesi više zainteresiranih osoba (vjerovnika, radnika, vlasnika kao i širi društveni interesi). Kako pozitivna stečajna regulativa, za sada, isključuje mogućnost provođenja stečaja nad imovinom jedinca lokalne samouprave, štoviše nikakva ex post pravna rješenja ne postoje u slučaju da lokalna jedinica postane insolventna, autori analiziraju i opravdanost proširenja pasivne stečajne sposobnosti na jedinice lokalne samouprave. Kompleksnost predmeta istraživanja i postavljeni zadaci uvjetovali su izbor metoda pa je u istraživanju korišten metodološki pristup koji obuhvaća proučavanje domaće i strane literature, odgovarajućih zakonskih propisa, kao i analizu pozitivne i strane sudske prakse.

Ključne riječi
lokalna samouprava; lokalne javne financije; Zakon o porezu na dohodak; „bankrot“ lokalnih jedinica; okrupnjavanje lokalnih jedinica

Hrčak ID: 164178

URI
https://hrcak.srce.hr/164178

[engleski]

Posjeta: 640 *