Izvorni znanstveni članak

Proizvodnja i zaštita lubenice

Petar Mitrović ; Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

Sažetak

Proizvodnja lubenica u zadnjih nekoliko godina u Srbiji zauzima važno mjesto u odnosu na ostale povrtlarske biljke. Razlog povećanja površina na kojima se uzgaja povrće su niske cijene i prinos ratarskih usjeva. Po površinama i prinosu, najznačajnije regije uzgoja lubenica u Srbiji su Bačka, Srijem i Mačva. U navedenim regijama uglavnom se uzgajaju nizozemski, danski i američki hibridi lubenica (Farao, Top Gun, Lady, Dumara, Samanta, Vasko, Varda, Crimson Knight.). Prema navodima u katalozima, svi navedeni hibridi uglavnom su otporni (tolerantni) na najznačajnije bolesti koje se kod nas javljaju (antraknoza lubenice pr. Colletotrichum lagenarium, fuzariozno uvenuće lubenice pr. Fusarium oxysporum f. sp. niveum). Međutim, navedene fitopatogene gljive, ovisno o vremenskim uvjetima u pojedinim godinama (1997. 1999. 2001.) uzrokovale su značajno smanjenje prinosa i kvalitete lubenica. Masovna pojava simptoma bolesti pojedinih godina ukazuje da navedeni hibridi, kao što se navodi u katalozima, nisu otporni na navedene parazite. Ovoj pojavi također pridonosi i uzgoj lubenica u monokulturi. Uzgoj lubenica u monokulturi često je uvjetovan veličinom posjeda i sustavom za navodnjavanje. Osim navedenih parazitnih gljiva, velike štete na lubenici može uzrokovati i gljiva Dydimella brioniae. Ovaj parazit je uzrokovao vrlo značajno smanjenje prinosa tijekom 2001. god. Osim navedenih fitopatogenih gljiva, velike štete u proizvodnji lubenice mogu nanijeti i štetni kukci kao što su larve Elateridae (žičnjaci), Scarabeidae (gundelj), Noctuide (podgrizajuće sovice) i Delia platurae (larve muha). Na nadzemnom dijelu se najčešće sreću Mysus persicae (breskvina uš), Aphis fabae (crna repina uš) i Phylotreta sp. (buhači). Velike štete mogu pričiniti i Tetranichus urticae (grinje) kao što je slučaj tijekom 2003. god. Smanjenje prinosa i slab razvoj vegetativne mase uočen na pojedinim parcelama uzrokovan je slabom agrotehnikom, malim količinama umjetnog gnojiva i odsustvom organskih gnojiva. Na osnovu iznijetih podataka može se zaključiti da se povećanje prinosa i kvaliteta lubenica može ostvariti: upotrebom organskih gnojiva, većom količinom umjetnih gnojiva, plodoredom, boljom agrotehnikom, cijepljenjem lubenica na tikvu iz roda Lagenarija, kao i primjenom fungicida i insekticida.

Ključne riječi

agrotehnika; hibridi; lubenica; gnojiva; paraziti; prizvodnja; regije

Hrčak ID:

164207

URI

https://hrcak.srce.hr/164207

Datum izdavanja:

21.12.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.752 *