Acta clinica Croatica, Vol. 55. No. 2., 2016.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2016.55.02.07
Uloga antropometrije u akutnom infarktu miokarda sa st-elevacijom liječenom primarnom perkutanom koronarnom intervencijom
Marko Mornar Jelavić
; Department of Internal Medicine and Dialysis, Zagreb-East Health Center, Zagreb, Croatia
Zdravko Babić
; Coronary Care Unit, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Hrvoje Pintarić
; Cardiac Catheterization Laboratory, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Marjeta Mišigoj-Duraković
; Department of Kinesiologic Anthropology, Faculty of Kinesiology, Zagreb, Croatia
Sažetak
Cilj ove studije bio je istražiti proturječni utjecaj antropometrije na kliničku težinu i prognozu akutnoga infarkta miokarda sa ST-elevacijom (STEMI). Prospektivno smo analizirali 250 bolesnika s akutnim STEMI liječenih primarnom perkutanom koronarnom intervencijom (rujan 2011. – rujan 2012.). Oni su grupirani prema antropometrijskim parametrima: indeks tjelesne mase (BMI) (<25,0; 25,0-29,9; ≥30,0 kg/m²), opseg struka (WC) (<102/88, ≥102/88 cm), omjer struk/bokovi (WHR) (<0,90/0,85, ≥0,90/0,85) i struk/tjelesna visina (WHtR) (<53/49, 53/49-62/57, ≥63/58). Skupine su analizirane
prema bazičnim te parametrima težine (klinički, laboratorijski, ehokardiografski, koronarografski, bolničke komplikacije) i prognoze (glavni neželjeni kardiovaskularni događaji (MACE) i duljina bolovanja (SLD) tijekom 12 mjeseci praćenja). Bolesnici s BMI <25,0 kg/m2 imali su najveću učestalost dispneje, a oni s BMI ≥30,0 kg/m2 najdulju hospitalizaciju i najšire stentove; bolesnici s WHR ≥0,90/0,85 učestalije su imali značajno stenozirane proksimalne/srednje koronarne segmente, dok su oni s WHtR ≥63/58 imali najveću učestalost srčanog zatajivanja i ukupnih bolničkih komplikacija (p<0,05). BMI <25,0 kg/m2 povećava (odds ratio (OR) 2,00, confidence interval (CI) [1,09-3,68], p=0,026), a BMI 25,0-29,9 kg/m2 smanjuje (OR 0,52, CI [0,30-0,91], p=0,022) rizik dispneje; WHR ≥0.90/0.85 povećava rizik značajne stenoze proksimalnih/srednjih koronarnih segmenata (OR 3,34, CI [1,13-9,86], p=0,029), a WHtR ≥63/58 srčanog zatajenja (OR 2,05, CI [1,13-3,71], p=0,017) i ukupnih bolničkih komplikacija (OR 1,94, CI [1,13-3,33], p=0,017) (p<0,05). Zaključno, WHR i WHtR su bolji antropometrijski parametri od BMI u predviđanju težine akutnog STEMI, dok WC nema utjecaja. Antropometrija nema utjecaja na prognozu.
Ključne riječi
Antropometrija; Pretilost; Srčani infarkt; Perkutana koronarna intervencija; Bolovanje
Hrčak ID:
164785
URI
Datum izdavanja:
1.6.2016.
Posjeta: 1.767 *