Izvorni znanstveni članak

Šoderica, moje viđenje (1938.-1952.)

Mira Kolar Dimitrijević orcid.org/0000-0002-6050-5700 ; Zagreb

Sažetak

Šoderica je umjetno jezero nastalo eksploatacijom šljunka i pijeska za potrebe građevinarstva. Šoderica je stoga bila građevno rudarsko poduzeće, ali je njena eksploatacija ovisila o intenzitetu građevinarstva, a koja je počela u vrijeme kada je plemićka obitelj Inkey bila u vlasništvu tog područja. Pogon vađenja šljunka razvili su ponajviše Židovi iz Bjelovara, Koprivnice i Drnja. Oni su uočili i mogućnost turističkog iskorištavanja jezera, koje se vađenjem šljunka i pijeska neprestano povećavalo, kao kupališta za imućne građane Koprivnice koji su na taj način izbjegli kupanje u opasnim vodama brze Drave. Radom bagera od 1912. Šoderica je postala najljepše kupalište tog dijela Hrvatske. U razdoblju od 1935., kada je i počeo izvoz šljunka u Hitlerov Treći Reich koji je trebao mnogo pijeska i šljunka za gradnju svojih cesta, do 1941. Šoderica bila glavno kupalište za Koprivničane, Bjelovarčane i Križevčane. Za rata kupanje u Šoderici se prekida. Nastavlja se poslije Drugoga svjetskog rata. Izgradnjom vikend naselja postaje mjesto masovnog turizma, a uvećana eksploatacija mijenja karakter jezera pa Šoderica više nije mjesto apsolutnog odmora i dodira s iskonskom prirodnom ljepotom. Moja privatna sjećanja na Šodericu od 1938. do 1941. i ponovno 1948. do 1952. upotpunjena su postojećom literaturom o Šoderici.

Ključne riječi

Šoderica; gospodarska povijest; turizam

Hrčak ID:

164800

URI

https://hrcak.srce.hr/164800

Datum izdavanja:

1.6.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.100 *