Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15516/cje.v18i0.2184

Je li dobro biti radoznao? Slučaj studenata Učiteljskog i Kineziološkog fakulteta

Dubravka Miljković ; Faculty of Teacher Education University of Zagreb
Lana Jurčec ; Faculty of Teacher Education University of Zagreb


Puni tekst: engleski pdf 334 Kb

str. 103-121

preuzimanja: 365

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 334 Kb

str. 103-121

preuzimanja: 717

citiraj


Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između radoznalosti i dobrobiti studenata. Sudjelovalo je 318 studenata Učiteljskog i Kineziološkog fakulteta (100 muškarca i 215 žena) u dobi između 18 i 26 godina. Primijenjena su četiri upitnika: Upitnik radoznalosti i istraživanja – CEI-II (Kashdan i sur., 2009, Skala pozitivnih i negativnih emocija – PANAS (Watson, Clark i Tellegen, 1988), Skala psihološkog napredovanja – FS (Diener i sur . 2009) i Skala zadovoljenja temeljnih psiholoških potreba (Gagné, 2003).
Rezultati su pokazali da su studenti Kineziološkog fakulteta imali bolje rezultate na obje skale radoznalosti: Proširivanje i Prihvaćanje. Proširivanje radoznalosti odnosi se na motivaciju traženja novih znanja i iskustava, a Prihvaćanje je povezano sa spremnošću na prihvaćanje novih, neodređenih i nepredvidivih stvari u životu. Isti su studenti doživljavali više pozitivnih, a manje negativnih emocija. Na Skali psihološkog napredovanja i Skali zadovoljenja temeljnih psiholoških potreba nema značajne razlike. Rodne razlike pokazale su se samo na Skali negativnih emocija: studentice imaju više negativnih emocija.
Obje skale radoznalosti u korelaciji su sa skalama dobrobiti, no prema rezultatima hijerarhijskih regresijskih analiza jedino se Proširivanje radoznalosti pokazalo kao značajan prediktor za zadovoljenost temeljnih psiholoških potreba, pozitivne emocije i psihološkog napredovanja. Kod studenata Kineziološkog fakulteta motivacija za traženje novih znanja i iskustava ima veću ulogu u ostvarivanju dobrobiti.
Rezultati istraživanja sugeriraju mogućnost pozitivnog utjecaja radoznalosti na dobrobit, ali i potrebu za tim da se obrati više pažnje na metode poticanja radoznalosti u visokoškolskom poučavanju i učenju.

Ključne riječi

radoznalost; dobrobit; temeljne psihološke potrebe; pozitivne/negativne emocije; studenti

Hrčak ID:

164747

URI

https://hrcak.srce.hr/164747

Datum izdavanja:

30.5.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.145 *