Izvorni znanstveni članak

O DVJEMA VRSTAMA HRVATSKIH "PSEUDOROMANIZAMA"

Žarko Muljačić ; Zagreb

Sažetak

Novouočena pojmovna opreka, poznata u međunarodnoj jezikoslovnoj terminologiji kao 'etymolagia proxima -etymologia remota' (što se hrvatski može prevesti: 'neposredna etimologija -daleka etimologija'), stavlja u pitanje nužnost "nazovi-izama", pa tako i 'pseudoromanizama'. U hrvatskom se slučaju pokazalo, da je spomenute posuđenice bolje zvati konkretnim nazivom, tj. u svezi sa stranim (neromanskim) jezikom, iz koga ih je naš jezik primio. Veoma je malo, naime, važno, iz kog su romanskog jezika dotične riječi stigle u njemački, ruski, mađarski (itd.), jer je bitno da su one hrvatski germanizmi, rusizmi, hungarizmi (itd.). U ovom se članku, na osnovi analize brojnih "primjera", prikazuju i neka nova teoretska dostignuća koja mogu koristiti etimološkom proučavanju svih jezika.

Ključne riječi

daleka etimologija (etymologia remota); etimologija; etimon; "iskonska" etimologija; mnogostruka etimologija; neposredna etimologija (etymologia proxima); "pseudoromanizmi"

Hrčak ID:

165434

URI

https://hrcak.srce.hr/165434

Datum izdavanja:

23.6.2003.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 1.200 *