APA 6th Edition Šimetin Šegvić, F. (2015). Kultura smrti u Zagrebu : Društvo prijatelja za podizanje krematorija "Plamen". Historijski zbornik, 68 (2), 297-322. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/165465
MLA 8th Edition Šimetin Šegvić, Filip. "Kultura smrti u Zagrebu : Društvo prijatelja za podizanje krematorija "Plamen"." Historijski zbornik, vol. 68, br. 2, 2015, str. 297-322. https://hrcak.srce.hr/165465. Citirano 20.01.2021.
Chicago 17th Edition Šimetin Šegvić, Filip. "Kultura smrti u Zagrebu : Društvo prijatelja za podizanje krematorija "Plamen"." Historijski zbornik 68, br. 2 (2015): 297-322. https://hrcak.srce.hr/165465
Harvard Šimetin Šegvić, F. (2015). 'Kultura smrti u Zagrebu : Društvo prijatelja za podizanje krematorija "Plamen"', Historijski zbornik, 68(2), str. 297-322. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/165465 (Datum pristupa: 20.01.2021.)
Vancouver Šimetin Šegvić F. Kultura smrti u Zagrebu : Društvo prijatelja za podizanje krematorija "Plamen". Historijski zbornik [Internet]. 2015 [pristupljeno 20.01.2021.];68(2):297-322. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/165465
IEEE F. Šimetin Šegvić, "Kultura smrti u Zagrebu : Društvo prijatelja za podizanje krematorija "Plamen"", Historijski zbornik, vol.68, br. 2, str. 297-322, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/165465. [Citirano: 20.01.2021.]
Sažetak Autor istražuje razvoj kulture smrti na prijelazu s 19. na 20. stoljeće u gradu Zagrebu. U tematiku se ulazi objašnjavajući širi kontekst razvoja kulture smrti i specifičnog odnosa prema umiranju u Habsburškoj Monarhiji i Beču kao središtu. Autor uočava različite kulturnohistorijske fenomene koji su povezani s odnosom prema smrti koje se jasno izražavaju u kulturnom i društvenom životu grada Beča. Povezujući to s prijelomnim događajima, napose Prvim svjetskim ratom, ali i općim razvojem grada Zagreba uočavaju se promjene u odnosu prema mrtvima i kulturi smrti općenito. Kao važan novitet u tom smislu već krajem 19. stoljeća javlja se ideja o spaljivanju mrtvaca. Istražujući dostupni arhivski materijal vezan uz zagrebačko društvo prijatelja kremiranja „Plamen“ iz 1930-ih godina, autor ukazuje na političke, kulturne, društvene i intelektualne rasprave s kojima je pitanje gradnje krematorija u Zagrebu i prihvaćanja kremiranja kao alternative ukapanja bilo povezano. Na taj način se analizom djelatnosti, ciljeva
i ideologije društva nastoji dati doprinos proučavanju kulture smrti u Zagrebu 19. i 20. stoljeća općenito.