Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

https://doi.org/10.17794/rgn.2016.3.6

USPOREDBA KARATA DUBINA DOBIVENIH METODOM UMJETNIH NEURONSKIH MREŽA I OBIČNIM KRIGIRANJEM U DONJEMU I GORNJEMU PANONU UNUTAR BJELOVARSKE SUBDEPRESIJE U SJEVERNOJ HRVATSKOJ

Marijan Šapina orcid id orcid.org/0000-0003-0536-8552 ; Pavićeva 93, 31400 Đakovo, mag.ing.petrol.


Puni tekst: engleski pdf 1.360 Kb

str. 75-85

preuzimanja: 1.478

citiraj


Sažetak

Računalno kartiranje podzemlja moguće je korištenjem velikoga broja metoda i tehnika, poput geostatističke interpolacije, stohastičkih simulacija, ali također i geomatematičkih metoda, poput primjene umjetnih neuronskih mreža. Umjetne neuronske mreže primarnu primjenu imaju u slučaju manjkavih podataka te podataka koji su u nelinearnome odnosu. Statističkom analizom i usporedbom s geostatističkim interpolacijskim metodama potvrđena je hipoteza uspješnoga kartiranja dubina primjenom izvornoga algoritma umjetnih neuronskih mreža. Algoritam je izrađen u programu za statističku obradu podataka „R” i korišten je za izradu karte dubina EK markera „Rs5” unutar Bjelovarske subdepresije u sjevernoj Hrvatskoj. EK marker „Rs5” granica je donjega i gornjega panona u hrvatskome dijelu Panonskoga bazenskog sustava. Arhitektura neuronske mreže koja je dala najmanju pogrješku jest ona mreža s dvama skrivenim slojevima, gdje je prvi imao 10 neurona, a drugi 6. Korišten je algoritam s povratnim postupkom. Metode običnoga krigiranja i umjetnih neuronskih mreža uspoređene su metodom krosvalidacije, gdje je neuronska mreža dala zbroj kvadrata pogrješke u iznosu od 16 294,5, a obično krigiranje 14 638,35.

Ključne riječi

Bjelovarska subdepresija; Hrvatska; kartiranje; obično krigiranje; umjetne neuronske mreže

Hrčak ID:

167049

URI

https://hrcak.srce.hr/167049

Datum izdavanja:

1.9.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.440 *