hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Ispitivanje koncentracija olova u zraku i u ljudima u Japanu

K. Tsuchiya ; School of Medicine, Keio University, Tokyo, Japan

Puni tekst: engleski, pdf (14 MB) str. 157-177 preuzimanja: 100* citiraj
APA 6th Edition
Tsuchiya, K. (1975). Study of air and population lead levels in Japan. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 26 (Supplement), 157-177. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/167371
MLA 8th Edition
Tsuchiya, K.. "Study of air and population lead levels in Japan." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 26, br. Supplement, 1975, str. 157-177. https://hrcak.srce.hr/167371. Citirano 25.02.2021.
Chicago 17th Edition
Tsuchiya, K.. "Study of air and population lead levels in Japan." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 26, br. Supplement (1975): 157-177. https://hrcak.srce.hr/167371
Harvard
Tsuchiya, K. (1975). 'Study of air and population lead levels in Japan', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 26(Supplement), str. 157-177. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/167371 (Datum pristupa: 25.02.2021.)
Vancouver
Tsuchiya K. Study of air and population lead levels in Japan. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1975 [pristupljeno 25.02.2021.];26(Supplement):157-177. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/167371
IEEE
K. Tsuchiya, "Study of air and population lead levels in Japan", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.26, br. Supplement, str. 157-177, 1975. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/167371. [Citirano: 25.02.2021.]

Sažetak
U lipnju 1970. godine u japanskom tisku pojavili su se izvještaji u kojima se javljalo o masovnim otrovanjima olovom u ljudi koji žive u jednoj četvrti Tokija s gustim prometom. To je bio povod da se provedu temeljita istraživanja sa svrhom utvrđivanja mogućih odnosa nivoa olova u zraku i organizmu s jedne strane i mogućih učinaka tog olova na ljudima. Za ova su istraživanja odabrana 2283 policajca iz Tokija i s jednog malog otočića 300 km od Tokija gdje je promet vrlo slab. Laboratorijski testovi uključivali su mjerenja hematokrita, eritrocita i hemoglobina, te olova u krvi i mokraći i delta-aminolevulinske kiseline u mokraći. Posebnim upitnikom od svih ispitanika uzeti su podaci o navikama pušenja, pijenja alkohola i uzimanja Iijekova. U toku13 mjeseci uzimani su uzorci zraka na 11 mjesta u Tokiju kao i na spomenutom otočiću, i to kontinuirano po 24 sata tijekom 3 uzastopna dana u tjednu. Rezultati su pokazali da je prosječna koncentracija olova u zraku bila 0,65 µg/m3. Osim u rijetkih iznimaka, srednja koncentracija olova u krvi kretala se od 16,8 do 18,7 µg/100 ml ovisno o području rada ispitivane skupine policajaca. Samo je u desetorice ·ispitanika nivo olova u krvi premašio 40 µg/100 ml. U mokraći je količina olova iznosila prosječno 11,1 odnosno 12,2 µg/l (a samo je u tri osobe koncentracija bila viša od 18 µg/l). Koncentracija delta-aminolevulinske kiseline u mokraći bila je otprilike 2 mg/I, i to nešto viša u policajaca koji su radili u predgrađima i na otočiću bez prometa. Korelacija između atmosferskog olova, olova u krvi i delta-aminolevulinske kiseline u mokraći bila je vrlo slaba. U zaključku se mora istaknuti da osim u slučajevima kada onečišćenje okoline uslijedi iz nekog poznatog jakog izvora nema dokaza da bi olovo u zraku proizvelo u Japanu ikakve biološke učinke u općoj populaciji. Istraživanja drugih autora provedena na 3500 stanovnika Tokija te neka druga istraživanja na manjim skupinama eksponiranih osoba, potkrepljuju ove navode.

Hrčak ID: 167371

URI
https://hrcak.srce.hr/167371

[engleski]

Posjeta: 256 *