hrcak mascot   Srce   HID

Jezikoslovlje, Vol. 17. No. 1-2., 2016.

Izvorni znanstveni članak

O agentivnim i instrumentalnim glagolskim poimeničenjima u slovenskom

Tatjana Marvin ; University of Ljubljana

Puni tekst: engleski, pdf (272 KB) str. 321-337 preuzimanja: 129* citiraj
APA 6th Edition
Marvin, T. (2016). On agentive and instrumental deverbal nominalizations in Slovenian. Jezikoslovlje, 17. (1-2.), 321-337. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/167809
MLA 8th Edition
Marvin, Tatjana. "On agentive and instrumental deverbal nominalizations in Slovenian." Jezikoslovlje, vol. 17., br. 1-2., 2016, str. 321-337. https://hrcak.srce.hr/167809. Citirano 26.05.2019.
Chicago 17th Edition
Marvin, Tatjana. "On agentive and instrumental deverbal nominalizations in Slovenian." Jezikoslovlje 17., br. 1-2. (2016): 321-337. https://hrcak.srce.hr/167809
Harvard
Marvin, T. (2016). 'On agentive and instrumental deverbal nominalizations in Slovenian', Jezikoslovlje, 17.(1-2.), str. 321-337. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/167809 (Datum pristupa: 26.05.2019.)
Vancouver
Marvin T. On agentive and instrumental deverbal nominalizations in Slovenian. Jezikoslovlje [Internet]. 2016 [pristupljeno 26.05.2019.];17.(1-2.):321-337. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/167809
IEEE
T. Marvin, "On agentive and instrumental deverbal nominalizations in Slovenian", Jezikoslovlje, vol.17., br. 1-2., str. 321-337, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/167809. [Citirano: 26.05.2019.]

Sažetak
Cilj je ovoga rada predložiti analizu slovenskih agentivnih i instrumentalnih glagolskih poimeničenja sintaktičkim pristupom, kako bi se pridonijelo međujezičnom razumijevanju tih imenica. Prethodne analize, temeljene uglavnom na engleskom i francuskom korpusu, ne mogu se primijeniti na slovenske primjere (npr. Rappaport Hovav i Levin 1992; Alexiadou i Schäfer 2010; Roy i Soare 2014.). Naš je prijedlog da se te imenice rasporedi u tri odvojene skupine prema vrsti glagolskog vida koji se nalazi u glavi poimeničenja: i) epizodične događajne imenice, ii) događajne imenice stanja (obje skupine označuju žive vršitelje) te iii) funkcijske imenice (označuju instrumente i ljude u profesionalnim ili privremenim funkcijama). Epizodično iščitavanje (s glavom AspEP) upućuje na određeni događaj i (mogući) određeni genitivni objekt kao nadopunu (npr. obiskovalec te razstave ‘visitor of this exhibition’). Kod primjera stanja (s glavom ASpDIS) upućuje se na općenite događaje s mogućnošću općenitog objekta (npr. Obiskovalec razstav ‘visitor of exhibitions’). Ta su dva tipa nominalizacija predložili i Roy i Soare (2014) u francuskom jeziku. Funkcijsko iščitavanje (s glavom AspFUN, npr. lupilec krompirja ‘potato-peeler’) je novouvedeni tip koji ne uključuje događaj jer se njegova glagolskovidska glava AspFUN inherentno ne uklapa u događajne implikacije. Obrazloženja za ovaj prijedlog nalaze se u osobinama genitivnog objekta (za razliku od engleskog i francuskog jezika, objekt u genitivu u slovenskom se može javiti u sve tri vrste poimeničenja), osobinama prilagodbi tih poimeničenja vezanih uz događaj te u morfološkim razmatranjima.

Ključne riječi
poimeničenje; vanjski argument; slovenski

Hrčak ID: 167809

URI
https://hrcak.srce.hr/167809

[engleski]

Posjeta: 228 *