Jezikoslovlje, Vol. 17. No. 1-2., 2016.
Izvorni znanstveni članak
O agentivnim i instrumentalnim glagolskim poimeničenjima u slovenskom
Tatjana Marvin
; University of Ljubljana
Sažetak
Cilj je ovoga rada predložiti analizu slovenskih agentivnih i instrumentalnih glagolskih poimeničenja sintaktičkim pristupom, kako bi se pridonijelo međujezičnom razumijevanju tih imenica. Prethodne analize, temeljene uglavnom na engleskom i francuskom korpusu, ne mogu se primijeniti na slovenske primjere (npr. Rappaport Hovav i Levin 1992; Alexiadou i Schäfer 2010; Roy i Soare 2014.). Naš je prijedlog da se te imenice rasporedi u tri odvojene skupine prema vrsti glagolskog vida koji se nalazi u glavi poimeničenja: i) epizodične događajne imenice, ii) događajne imenice stanja (obje skupine označuju žive vršitelje) te iii) funkcijske imenice (označuju instrumente i ljude u profesionalnim ili privremenim funkcijama). Epizodično iščitavanje (s glavom AspEP) upućuje na određeni događaj i (mogući) određeni genitivni objekt kao nadopunu (npr. obiskovalec te razstave ‘visitor of this exhibition’). Kod primjera stanja (s glavom ASpDIS) upućuje se na općenite događaje s mogućnošću općenitog objekta (npr. Obiskovalec razstav ‘visitor of exhibitions’). Ta su dva tipa nominalizacija predložili i Roy i Soare (2014) u francuskom jeziku. Funkcijsko iščitavanje (s glavom AspFUN, npr. lupilec krompirja ‘potato-peeler’) je novouvedeni tip koji ne uključuje događaj jer se njegova glagolskovidska glava AspFUN inherentno ne uklapa u događajne implikacije. Obrazloženja za ovaj prijedlog nalaze se u osobinama genitivnog objekta (za razliku od engleskog i francuskog jezika, objekt u genitivu u slovenskom se može javiti u sve tri vrste poimeničenja), osobinama prilagodbi tih poimeničenja vezanih uz događaj te u morfološkim razmatranjima.
Ključne riječi
poimeničenje; vanjski argument; slovenski
Hrčak ID:
167809
URI
Datum izdavanja:
21.10.2016.
Posjeta: 1.317 *