hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5559/di.25.3.03

Roditeljski kulturni kapital kao odrednica kulturnih preferencija mladih

Krešimir Krolo   ORCID icon orcid.org/0000-0002-4556-7698 ; Sveučilište u Zadru, Zadar
Sven Marcelić ; Sveučilište u Zadru, Zadar
Željka Tonković ; Sveučilište u Zadru, Zadar

Puni tekst: hrvatski, pdf (218 KB) str. 329-351 preuzimanja: 511* citiraj
APA 6th Edition
Krolo, K., Marcelić, S. i Tonković, Ž. (2016). Roditeljski kulturni kapital kao odrednica kulturnih preferencija mladih. Društvena istraživanja, 25 (3), 329-351. https://doi.org/10.5559/di.25.3.03
MLA 8th Edition
Krolo, Krešimir, et al. "Roditeljski kulturni kapital kao odrednica kulturnih preferencija mladih." Društvena istraživanja, vol. 25, br. 3, 2016, str. 329-351. https://doi.org/10.5559/di.25.3.03. Citirano 23.10.2019.
Chicago 17th Edition
Krolo, Krešimir, Sven Marcelić i Željka Tonković. "Roditeljski kulturni kapital kao odrednica kulturnih preferencija mladih." Društvena istraživanja 25, br. 3 (2016): 329-351. https://doi.org/10.5559/di.25.3.03
Harvard
Krolo, K., Marcelić, S., i Tonković, Ž. (2016). 'Roditeljski kulturni kapital kao odrednica kulturnih preferencija mladih', Društvena istraživanja, 25(3), str. 329-351. https://doi.org/10.5559/di.25.3.03
Vancouver
Krolo K, Marcelić S, Tonković Ž. Roditeljski kulturni kapital kao odrednica kulturnih preferencija mladih. Društvena istraživanja [Internet]. 2016 [pristupljeno 23.10.2019.];25(3):329-351. https://doi.org/10.5559/di.25.3.03
IEEE
K. Krolo, S. Marcelić i Ž. Tonković, "Roditeljski kulturni kapital kao odrednica kulturnih preferencija mladih", Društvena istraživanja, vol.25, br. 3, str. 329-351, 2016. [Online]. https://doi.org/10.5559/di.25.3.03

Sažetak
Rad polazi od koncepta kulturnoga kapitala Pierrea Bourdieua i
razlikovanja utjelovljenog, objektiviranog i institucionaliziranog
kulturnog kapitala, pri čemu je temeljni cilj rada ispitati povezanost
kulturnih preferencija srednjoškolaca i raznih oblika kulturnoga
kapitala njihovih roditelja. Podaci su prikupljeni anketnim
istraživanjem učenika srednjih škola u Zadarskoj županiji
(N = 868) 2014. godine. Kulturne preferencije srednjoškolaca
operacionalizirane su trima dimenzijama kulturne potrošnje. To
su: potrošnja visoke kulture, potrošnja tradicionalno-popularne
kulture i potrošnja rokersko-alternativne kulture. Nalazi hijerarhijske
regresijske analize pokazuju da je roditeljski kulturni kapital
značajan prediktor kulturnih preferencija mladih. Pritom je
utjelovljeni kulturni kapital roditelja potvrđen kao važniji prediktor
od objektiviranoga i institucionaliziranoga kulturnog kapitala, ali i
od ekonomskoga kapitala. U skladu s dosadašnjim nalazima,
rezultati upućuju na jasno diferenciranje potrošnje visoke kulture i
popularno-zabavne kulture. S druge strane, rokersko-alternativni
tip potrošnje pozitivno je povezan s izloženosti visokoj kulturi u
obiteljskom okruženju, što upućuje na promjene značenja
kulturnoga sadržaja.

Ključne riječi
kulturna potrošnja; kulturni kapital; glazbeni ukus; srednjoškolci; Zadar

Hrčak ID: 168391

URI
https://hrcak.srce.hr/168391

[engleski]

Posjeta: 1.098 *