Izvorni znanstveni članak
Analiza akcenatskih obrazaca čakavskih dijalekata
Keith Langston
Sažetak
Odavno je priznata važnost čakavskoga za proučavanje slavenske akcentuaci- je i rekonstrukciju praslavenskoga akcenatskog sustava. Nažalost, naše je poznavanje akcenatskih promjena koje se događaju u čakavskome narječju ograničeno zbog nedostatka relevantnih podataka za mnoge pojedine čakavske dijalekte. Čak i u sveobuhvatnim dijalektološkim raspravama koje donose podroban fonološki i morfološki opis, akcenatski podatci uglavnom nisu sustavno i uporabljivo organizirani što nerijetko rezultira znatnim prazninama u opisu akcenatskih pojava.
Iako neki od dostupnih dijalekatnih opisa nastoje podatke organizirati prema različitim akcenatskim tipovima, principi uporabljenih raščlambi nisu u cjelostiprikladni. Zajednička je odlika s vih dosadašnjih pristupa da se temelje isključivo na površinskim akcenatskim odnosima među različitim oblicima, te da ne razlikuju fonološki i morfološki uvjetovane promjene. Slijedom takva pristupa, akcenatski tipovi koji su u biti jednaki ponekad se navode kao različiti zbog pred- skazivih promjena uvjetovanih djelovanjem regularnih fonoloških pravila. Istodobno, među bitno različitim akcenatskim ponašanjima ponekad se ne pravi razlika zbog nedostatka razložnih kriterija za određivanje pojedinih akcenatskih kategorija.
U članku se predlaže mogućnost postojanije i logičnije analize čakavskih akcenatskih promjena koja bi uzimala u obzir i dubinske fonološke odraze, odnosno koja se ne bi oslanjala samo na površinsku akcentuaciju. Takav nam pristup omogućuje razlikovanje tri temeljne skupine osnova koje su obilježene osobitim tipovima akcenatskoga ponašanja.
Tip A: Likovi koji pripadaju toj grupi imaju nepomičan naglasak koji se može nalaziti na bilo kojem slogu osnove. U tom su tipu akcenatske promjene rijetke i ograničena dosega.
Tip B: Likove iz te skupine obilježava naglasak na gramatičkim nastavcima.
Tip C: Toj skupini pripadaju nenaglasne osnove.
Ta se tri naglasna tipa mogu uporabiti za kategorizaciju akcenatskih promjena koje se događaju kod svih sklanjanih likova. Taj je sustav u ovome radu predočen kratkim pregledom akcenatskim promjena imenica u čakavskim dijalektima. Ako se izdvoje fonološki predvidive promjene, preostaju sljedeći temeljni obrasci:
Tip A: Jedine su naglasne promjene u vokativu jednine i množine kod nekolicine leksičkih jedinica te u genitivu množine kod dvije fonološki određene podgrupe imenica koje pripadaju tomu tipu.
Tip B: Sve imenice ove skupine povlače naglasak na početni slog u vokativu jednine, a ponekad i u vokativu množine. Imenice muškoga i srednjeg roda mogu povlačiti naglasak na finalni slog osnove u nekim ili svim množinskim padežima.
Tip C: Kako toj skupini načelno pripadaju nenaglašene osnove, naglasak pada na gramatički nastavak ako je nastavak sam naglašen. Inače, ti likovi dobivaju naglasak na početnome slogu kao rezultat automatskog pravila o oznaci akcenta. Taj se inicijalni naglasak može realizirati na proklitici koja prethodi ili na početnom slogu osnove imenice. Kod imenica koje pripadaju tipu C različiti nastavci imaju naglasak na svakom od različitih deklinacijskih tipova: imenice muškog i srednjeg roda, te a-osnove i /-osnove ženskoga roda.U radu se pokazuje da je moguće stvoriti jednostavniju i sustavniju raščlambu naglasnih promjena u čakavskome usredotočujući se na temeljne sličnosti i razlike koje se nalaze u pozadini nebrojenih površinskih naglasnih obrazaca. Takav tip raščlambe osigurava bolje poznavanje sinkronijskoga sustava čakavske akcen- tuacije te istodobno omogućuje usporedbu čakavske akcentuacije s akcenatskim sustavima ostalih slavenskih jezika i dijalekata.
Ključne riječi
Hrčak ID:
168647
URI
Datum izdavanja:
14.11.1999.
Posjeta: 812 *