Izlaganje sa skupa
https://doi.org/10.31192/np.14.3.1
Svijest na razmeđi biomedicinskog i društveno-humanističkog promišljanja
Amir Muzur
orcid.org/0000-0002-9770-6733
Sažetak
Poput "svjetla" ili "vatre", svijest je, kao termin, toliko neprecizan, zbunjujući i potencijalno višeznačan da, logično, ne pokazuje napretka u priskrbljivanju zadovoljavajuće neurofiziološke potke doli pridodavanja novih teorija i njihovih zagovornika. Čak ni u pragmatičnom kliničkoneurološkom smislu, nisu razjašnjeni ni kvalitativni ni kvantitativni limiti svijesti.
S druge strane, u diskursu unutar društvenog i humanističkog područja, svijest ne prestaje "služiti svrsi", tj. biti propitivana kao osnova morala, planiranja, kreiranja novih ili nepostojećih sadržaja, mogućnosti komunikacije s drugima, namjere, razlučivanja istine od obmane, samosvijesti, sintetičkog promišljanja i zaključivanja, odabira kao katalizatora slobode, odgovornosti i kontrole, pažnje, pamćenja kao premošćivanja vremena, nijansiranog ponašanja kao odgovora na vanjske čimbenike i dr.
Ovaj se prilog, dakle, može smatrati "pohvalom svijesti" kao umjetnom, dogovornom "slučajnom" konstruktu koji je, upravo svojom nepreciznošću, dao i daje značajan prinos sazrijevanju čovjeka kao intelektualnog bića.
Ključne riječi
svijest; redukcionizam; bioetika
Hrčak ID:
168726
URI
Datum izdavanja:
21.11.2016.
Posjeta: 1.286 *