Glasilo biljne zaštite, Vol. 13 No. 4, 2013.
Stručni rad
Gospodarska važnost, hranidbena vrijednost, proizvodnja i potrošnja krumpira u svijetu i u nas
Ivan Buturac
Sažetak
U nas se krumpir proizvodi u kontinentalnom dijelu Hrvatske uglavnom za jesenji iskop, to su srednje kasne sorte, te nešto manje srednje rane i rane sorte. U Istri, Dalmaciji i na otocima sade se uglavnom rane i srednje rane sorte i tržno su orijentirani na proizvodnju najranijeg "mladoga krumpira", a za njih je pravilno naklijavanje iznimno važan tehnološki postupak. U sušnim godinama u nas se javlja sekundarni rast gomolja, a u ekstremnim sušama prekida se dormantnost i klijanje gomolja u polju. Takvi gomolji neće se moći tržiti i glavna proizvodna područja moraju uvesti navodnjavanje, i to ne samo zbog kvalitete, nego i visine prinosa i konkurentnosti u EU. U optimalnim uvjetima, npr. na 21 °C krumpir ce niknuti za 8 dana, a na 10-13 °C trebat će mu mjesec dana, svako dulje nicanje znak je da je gomolj posađen u prehladno tlo. Gomolji se formiraju na stolonima na 15-22° C. Na viših temperaturama tla (bez navodnjavanja) dio stolona bit ce izgubljen za formiranje gomolja i izrast će iz zemlje kao izboj-stabljika. U optimalnim uvjetima za fotosintezu (10-28 °C) i uz dovoljno vlage u tlu nalijevanje gomolja u nas može biti i do 700 kg/dan/ha. Zato je zaštita od propadanja lišća (koncentrična pjegavost i krumpirova plijesan) iznimno važna, i to ne samo zbog prinosa nego i radi opasnosti od zaraze gomolja. Krumpir je u prehrani važna i zdrava namirnica koja pridonosi ne samo potrebnom dnevnom kalorijskom unosu ugljikohidrata nego je dobar izvor vitamina (C, B6), minerala (Cu, K, Mg) i biljnih vlakana.
Ključne riječi
krumpir; gospodarska važnost; hranidbena vrijednost; proizvodnja
Hrčak ID:
169007
URI
Datum izdavanja:
1.5.2013.
Posjeta: 1.071 *