Glasilo biljne zaštite, Vol. 13 No. 6, 2013.
Izvorni znanstveni članak
Pepelnica vinove loze (Erysiphe necator Schwein.) - dominantan problem u zdravstvenoj zaštiti Međimurskih vinograda
Milorad Šubić
; Poljoprivredna savjetodavna služba Podružnica Međimurske županije, Čakovec
Sažetak
Pepelnicu (Erysiphe necator) ubrajamo među najvažnije gljivične bolesti vinove loze. Promjenom klime početkom novog milenija štete od pepelnice povećavaju se pa su pojedinih sezona u kontinentalnim regijama veće od šteta uzrokovanih prosječno dominantnom plamenjačom (Plasmopara viticola) (Šubić, 2009; Dubuis i sur., 2011). Za razliku od mogućnosti predviđanja prve pojave plamenjače i sive plijesni temeljem količine oborina i duljine zadržavanja vlage na osjetljivim zelenim organima pepelnica se ne može tako predvidjeti. Meteorološki uvjeti pri kojima se može očekivati pojava pepelnice jesu temperature od 20° do 28 °C, vlažnost zraka 60-90 %, relativno manje sunca (oblačni, topli i sparni dani) to lagani vjetar (Cvjetković, 2010). Zadnjih je sezona u porastu broj takvih dana u međimurskom vinogorju tijekom proljeća i ljeta. Kroz sedmogodišnjem razdoblju (2006.-2012.) u istom je vinogradu na osjetljivoj vinskoj sorti grožđa moslavac bijeli (šipon) nakon 6-7 aplikacija ocjenjivana tijekom kolovoza prosječna djelotvornost 24 pripravka u zaštiti grožđa od pepelnice to naknadno još u mjesecu rujnu na formiranje kleistotecija na inficiranom lišću. Sve do 2009. godine među najučinkovitijim sredstvima za suzbijanje pepelnice bili su strobilurini, ali nakon 2010. sezone bilježimo njihovu slabiju djelotvornost, to se naknadno na takvom trsju masovnije formiraju kleistoteciji. Prema tim iskustvima određuje se godišnja strategija usmjerenoga kemijskoga suzbijanja pepelnice u Međimurskom vinogorju.
Ključne riječi
Erysiphe necator; vinova loza; fungicidi; usmjerena kemijska zaštita
Hrčak ID:
169051
URI
Datum izdavanja:
1.11.2013.
Posjeta: 1.221 *