Stručni rad
Strukturne promjene u mliječnom govedarstvu Hrvatske
Teo Vujčić
; LURA d.d., Marijana Čavića 9, 10000 Zagreb
Petar Bosnić
Sažetak
Hrvatska je u gospodarskim tranzicijskim procesima koji zahvaćaju i poljoprivredu s ciljem povećanja produktivnosti i postizanja konkurentnosti na međunarodnim i europskim tržištima. Domaća proizvodnja kravljeg mlijeka osigurava do 80% od godišnje potrošnje mlijeka i mliječnih prerađevina a razlika se uvozi. U razdoblju 1990.-1992. godine tijekom Domovinskog rata uništeno je 103 000 krava i steonih junica. Od tada započinje proces deagrarizacije privatnog sektora pa tako i mliječnog govedarstva, uz postupne promjene intenzifikacije rasta proizvodnje i produktivnosti govedarstva. Proizvodni kapaciteti u govedarstvu i u proizvodnji mlijeka ne zadovoljavaju jer samo 23,39% proizvođača ima četiri i više muznih krava. Dominiraju mali proizvođači mlijeka (do 3 krave) s prosječnim posjedom veličine 0,10- 3,0 hektara. Promjene u proizvodnji kravljeg mlijeka (1990.-2003. god.) uzrokovane su padom broja rasplodnih goveda - indeks 56,13%, smanjivanjem broja proizvođača mlijeka sa 110 000 na 77 039 - indeks 70,04% i padom broja tržnih prozvođača mlijeka sa 65 000 na 60 151. Uz navedene promjene prisutni su pozitivni trendovi stabiliziranja proizvodnje mlijeka (2003. god. - 642 mil. litara), rast godišnjeg otkupa, tj. prodaje mlijeka s 342 mil. lit. u 1990. godini na 472 mil. litara u 2003. godini - indeks 138,08%. Promjena strukture proizvođača ukazuje na određena pozitivna kretanja jer 23,39% proizvođača ima 53,40% krava i adekvatnu proizvodnju i prodaju mlijeka. Do 2008. god., uz određene uvjete razvoja, povećala bi se proizvodnost krava za 42% i mliječnost krava s 2 703 mlijeka na prosječno 4 000 lit/muzna krava.
Ključne riječi
struktura mliječnog govedarstva; trendovi promjena; proizvodnja i otkup kravljeg mlijeka; kvaliteta mlijeka; procjena razvoja
Hrčak ID:
1498
URI
Datum izdavanja:
12.1.2005.
Posjeta: 2.741 *