hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Nekretnine bosanskih velemoža i vladara u Dubroniku

Ivan Bendiš ; Sveučilište u Zadru

Puni tekst: hrvatski, pdf (426 KB) str. 75-94 preuzimanja: 528* citiraj
APA 6th Edition
Bendiš, I. (2016). Nekretnine bosanskih velemoža i vladara u Dubroniku. Rostra, 7. (7.), 75-94. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/169381
MLA 8th Edition
Bendiš, Ivan. "Nekretnine bosanskih velemoža i vladara u Dubroniku." Rostra, vol. 7., br. 7., 2016, str. 75-94. https://hrcak.srce.hr/169381. Citirano 08.03.2021.
Chicago 17th Edition
Bendiš, Ivan. "Nekretnine bosanskih velemoža i vladara u Dubroniku." Rostra 7., br. 7. (2016): 75-94. https://hrcak.srce.hr/169381
Harvard
Bendiš, I. (2016). 'Nekretnine bosanskih velemoža i vladara u Dubroniku', Rostra, 7.(7.), str. 75-94. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/169381 (Datum pristupa: 08.03.2021.)
Vancouver
Bendiš I. Nekretnine bosanskih velemoža i vladara u Dubroniku. Rostra [Internet]. 2016 [pristupljeno 08.03.2021.];7.(7.):75-94. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/169381
IEEE
I. Bendiš, "Nekretnine bosanskih velemoža i vladara u Dubroniku", Rostra, vol.7., br. 7., str. 75-94, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/169381. [Citirano: 08.03.2021.]

Sažetak
Uradak u čijem je fokusu srednjovjekovno raspolaganje nepokretnom imovinom u dubrovačkoj komuni, odnosno Republici koja je između ostalog i preko nekretnina gradila svoj ne samo vanjskopolitički položaj nego i svoj teritorijalni opseg, započinje kronološkim pregledom političko-gospodarskih odnosa srednjovjekovnog Dubrovnika sa njegovim bosansko-humskim zaleđem čiji je prostor bio od iznimne važnosti za politički i ekonomski uspon dubrovačkog kraja. Budući da je humska i bosanska vlastela u svojim rukama držala veliki dio okolnog prostora, Dubrovčani su, želeći teritorijalno izaći izvan gradskih zidina, bili primorani surađivati sa susjednim plemstvom i na razne načine od njih postupno otkupljivati pojedina područja. Iskoristivši svoj relativno siguran položaj u političkim kretanjima tog vremena, Dubrovnik se preko jednokratnih višekratnih novčanih davanja, ali i kroz dodijelu vlastelinstva i građanstva te gradskih i izvangradskih nekretnina strancima dokopao okolnog teritorija, među kojima su za Republiku gospodarski najvažniji bili stonski i konavoski kraj. Posjedovanje dubrovačkih kuća i zemljišta nudilo je strancima iz obližnjeg zaleđa utočište prilikom kojekakvih opasnosti, istodobno dovodeći Dubrovnik u nezgodan položaj koji je donekle popravljen pravnim i diplomatskim manevriranjem. Isto tako, Dubrovačani su se, kako bi privolili susjedno plemstvo na ustupke uz davanje nekretnina, obvezali da će iste i održavati te ih arhitektonski dizajnirati prema njihovim željama što je bio presedan u urbanističkom uređenju grada koji se između ostalog vodio načelima simetrične reprezentativnosti. Savršen primjer takve politike bio je odnos Dubrovačke Republike spram Sandalja Hranića čija je trodijelna nekretnina u gradu po svojim graditeljsko-arhitektonskim karakteristikama u potpunosti odražavala njegov značaj za Dubrovnik, kao i njegov položaj unutar društvenog sustava Republike svetoga Vlaha.

Ključne riječi
Dubrovnik; Dubrovačka Republika; srednjovjekovna Bosna; Sandalj Hranić; nekretnine

Hrčak ID: 169381

URI
https://hrcak.srce.hr/169381

Posjeta: 734 *