hrcak mascot   Srce   HID

Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Vol. 58 No. 3, 2007.

Pregledni rad
https://doi.org/10.2478/v10004-007-0025-3

Zagađivala u ribama: razmatranja rizika i dobrobiti

Lucio G. Costa

Puni tekst: engleski, pdf (82 KB) str. 367-374 preuzimanja: 1.113* citiraj
APA 6th Edition
Costa, L.G. (2007). Contaminants in Fish: Risk-Benefit Considerations. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 58 (3), 367-374. https://doi.org/10.2478/v10004-007-0025-3
MLA 8th Edition
Costa, Lucio G.. "Contaminants in Fish: Risk-Benefit Considerations." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 58, br. 3, 2007, str. 367-374. https://doi.org/10.2478/v10004-007-0025-3. Citirano 20.02.2019.
Chicago 17th Edition
Costa, Lucio G.. "Contaminants in Fish: Risk-Benefit Considerations." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 58, br. 3 (2007): 367-374. https://doi.org/10.2478/v10004-007-0025-3
Harvard
Costa, L.G. (2007). 'Contaminants in Fish: Risk-Benefit Considerations', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 58(3), str. 367-374. doi: https://doi.org/10.2478/v10004-007-0025-3
Vancouver
Costa LG. Contaminants in Fish: Risk-Benefit Considerations. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2007 [pristupljeno 20.02.2019.];58(3):367-374. doi: https://doi.org/10.2478/v10004-007-0025-3
IEEE
L.G. Costa, "Contaminants in Fish: Risk-Benefit Considerations", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.58, br. 3, str. 367-374, 2007. [Online]. doi: https://doi.org/10.2478/v10004-007-0025-3

Sažetak
Ribe su zdravi izvor prehrambenih proteina te su bogate hranjivim tvarima poput omega-3 masnih kiselina. Dokazano je blagotvorno djelovanje konzumacije ribe pri koronarnim srčanim bolestima, moždanom udaru, makularnim degeneracijama uzrokovanim dobi te rastom i razvojem. Međutim, ovakvo djelovanje može osujetiti prisutnost zagađivala poput metilžive (MeHg), dioksina, poliklorbifenila (PCB-a) te drugih halogeniranih perzistentnih organskih zagađivala. MeHg je znana po neurotoksičnome djelovanju tijekom razvoja, na što su upozorila neka istraživanja na životinjama te slučajevi otrovanja ljudi u Japanu i Iraku. Riba je glavni izvor izloženosti opće populacije metilživi, a veliki grabežljivci (sabljarka, tuna) sadržavaju najveće razine ovog zagađivala. Regulacijske su agencije stoga odredile privremeni podnošljivi tjedni unos od 0.7 µg kg-1 do 1.6 µg kg-1. Zabrinutost zbog zagađenja ribe dioksinima i PCB-ima nalik dioksinu proizlazi iz njihove kancerogenosti, imunotoksičnosti te reprodukcijske i razvojne toksičnosti. Izgleda da uzgojene i ulovljene neuzgojene ribe imaju podjednake razine zagađivala. Stoga valja imati na umu preporuke za ograničenje potrošnje pojedinih vrsta riba u djece, trudnica i žena u reprodukcijskoj dobi. Promišljanja koja pažljivo odvaguju rizike i dobrobit trebaju promicati konzumaciju ribe uz smanjenje izloženosti toksičnim zagađivalima.

Ključne riječi
dioksini; koronarna srčana bolest; metilživa; poliklorbifenili; razvojna neurotoksičnost

Hrčak ID: 16537

URI
https://hrcak.srce.hr/16537

[engleski]

Posjeta: 1.562 *