hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1392

Tko bi trebao financirati skrb za djecu? Višerazinska analiza 24 zemlje

Ivana Dobrotić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7616-3234 ; Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tanja Vučković Juroš   ORCID icon orcid.org/0000-0001-6186-883X ; Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, PDF (2 MB) str. 357-358 preuzimanja: 194* citiraj
APA 6th Edition
Dobrotić, I. i Vučković Juroš, T. (2016). Tko bi trebao financirati skrb za djecu? Višerazinska analiza 24 zemlje. Revija za socijalnu politiku, 23 (3), 357-358. https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1392
MLA 8th Edition
Dobrotić, Ivana i Tanja Vučković Juroš. "Tko bi trebao financirati skrb za djecu? Višerazinska analiza 24 zemlje." Revija za socijalnu politiku, vol. 23, br. 3, 2016, str. 357-358. https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1392. Citirano 29.09.2020.
Chicago 17th Edition
Dobrotić, Ivana i Tanja Vučković Juroš. "Tko bi trebao financirati skrb za djecu? Višerazinska analiza 24 zemlje." Revija za socijalnu politiku 23, br. 3 (2016): 357-358. https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1392
Harvard
Dobrotić, I., i Vučković Juroš, T. (2016). 'Tko bi trebao financirati skrb za djecu? Višerazinska analiza 24 zemlje', Revija za socijalnu politiku, 23(3), str. 357-358. https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1392
Vancouver
Dobrotić I, Vučković Juroš T. Tko bi trebao financirati skrb za djecu? Višerazinska analiza 24 zemlje. Revija za socijalnu politiku [Internet]. 2016 [pristupljeno 29.09.2020.];23(3):357-358. https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1392
IEEE
I. Dobrotić i T. Vučković Juroš, "Tko bi trebao financirati skrb za djecu? Višerazinska analiza 24 zemlje", Revija za socijalnu politiku, vol.23, br. 3, str. 357-358, 2016. [Online]. https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1392

Sažetak
U radu se analizira kako čimbenici na individualnoj i državnoj razini utječu na stavove o financiranju skrbi za djecu, a posebno se analizira učinak socijalizacije u određenom socijalnom režimu. Ovo područje istraživanja obiluje metodološkim i konceptualnim pitanjima, uključujući prekomjerno oslanjanje na Esping-Andersenovu tipologiju režima. Stoga autori istražuju objašnjava li kategorizacija socijalnih režima koja je više usmjerena na obiteljsku politiku varijacije u stavovima prema skrbi za djecu u različitim državama. Koristeći podatke iz ISSP za 2012. godinu, autori su proveli višerazinsku analizu 24 europske države i dok je učinak većine prediktora uglavnom u skladu s prijašnjim istraživanjima, najvažnije otkriće ove analize je da Leitnerova tipologija „vrsta familijalizma“ bolje objašnjava varijacije u stavovima o skrbi o djeci u različitim državama nego što to čini klasična Esping-Andersenova tipologija. To svjedoči o važnosti programatskog pristupa u analizama stavova socijalne države koji povezuju javnu podršku specifičnim socijalnim programima s njihovim jedinstvenim značajkama.

Ključne riječi
stavovi prema skrbi o djeci; ISSO; režimi socijalnih država; višerazinska analiza; država; obitelj

Hrčak ID: 170367

URI
https://hrcak.srce.hr/170367

[engleski]

Posjeta: 417 *