hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.31298/sl.140.11-12.5

Potencijalno značajni štetni kukci na Celtis australis u Sloveniji, Hrvatskoj i Mađarskoj

Maja Jurc ; University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Ljubljana, Slovenia
György Csóka ; NARIC Forest Research Institute, Department of Forest Protection, Mátrafüred, Hungary
Boris Hrašovec   ORCID icon orcid.org/0000-0003-4172-4593 ; University of Zagreb, Faculty of Forestry

Puni tekst: engleski, pdf (3 MB) str. 577-588 preuzimanja: 420* citiraj
APA 6th Edition
Jurc, M., Csóka, G. i Hrašovec, B. (2016). Potentially important insect pests of Celtis australis in Slovenia, Croatia and Hungary . Šumarski list, 140 (11-12), 577-588. https://doi.org/10.31298/sl.140.11-12.5
MLA 8th Edition
Jurc, Maja, et al. "Potentially important insect pests of Celtis australis in Slovenia, Croatia and Hungary ." Šumarski list, vol. 140, br. 11-12, 2016, str. 577-588. https://doi.org/10.31298/sl.140.11-12.5. Citirano 14.07.2020.
Chicago 17th Edition
Jurc, Maja, György Csóka i Boris Hrašovec. "Potentially important insect pests of Celtis australis in Slovenia, Croatia and Hungary ." Šumarski list 140, br. 11-12 (2016): 577-588. https://doi.org/10.31298/sl.140.11-12.5
Harvard
Jurc, M., Csóka, G., i Hrašovec, B. (2016). 'Potentially important insect pests of Celtis australis in Slovenia, Croatia and Hungary ', Šumarski list, 140(11-12), str. 577-588. https://doi.org/10.31298/sl.140.11-12.5
Vancouver
Jurc M, Csóka G, Hrašovec B. Potentially important insect pests of Celtis australis in Slovenia, Croatia and Hungary . Šumarski list [Internet]. 2016 [pristupljeno 14.07.2020.];140(11-12):577-588. https://doi.org/10.31298/sl.140.11-12.5
IEEE
M. Jurc, G. Csóka i B. Hrašovec, "Potentially important insect pests of Celtis australis in Slovenia, Croatia and Hungary ", Šumarski list, vol.140, br. 11-12, str. 577-588, 2016. [Online]. https://doi.org/10.31298/sl.140.11-12.5

Sažetak
U radu se iznose sažete spoznaje o herbivornoj entomofauni običnog koprivića (Celtis australis) u Sloveniji i Hrvatskoj, gdje je autohton, te u Madžarskoj gdje ga je unio čovjeka. Smisao provedenog istraživanja temeljen je na ideji intenzivnijeg uvođenja koprivića u reforestaciji i zamjeni pionirskih vrsta na kraškim područjima u kojima recentno dolazi do značajnih zdravstvenih problema, primjerice u kulturama crnog bora koje se suše pod utjecajem suše, kukaca i fitopatogenih gliva (npr. Diplodia pinea). Imajući u vidu moguće rizike ovog pristupa, kroz prikupljene i konzultirane literaturne izvore i vlastita nova opažanja revidiran je status koprivića kao drvenaste vrste u svjetlu njegove štetne entomofaune.
Dobro su poznate opće spoznaje o rasprostranjenju i osnovnim ekološkim obilježjima običnog koprivića, pa u tom smislu znamo da je to bjelogorično drvo porijeklom iz Sredozemlja, Male Azije, Krima i područja od Kavkaza do Irana. Obični koprivić vrsta je otporna na sušu, vjetar i onečišćenje zraka u gradovima i može izdržati temperature do –15 ° C. Voli svjetlo, pješčana tla, suh i topao kraški teren. Prema svim svojim ekološkim zahtjevima spada u vrlo prikladnu vrstu drveća za pošumljavanje krša i suhih terena.
Raščlamba prikupljene i dostupne literature o štetnicima na običnom kopriviću u Sloveniji, Hrvatskoj i Madžarskoj definirali smo početnu bazu već opisanih vrsta, koje smo zatim procjenjivali u svjetlu vlastitih terenskih istraživanja. Na lokalitetu Dekani, u blizini Kopra (Slovenija), u rujnu 2011. godine uzorkovali smo 15 grana C. australis s vidljivo oštećenim lišćem (mine) radi determinacije uzročnika. 2013. godine pregledali je šire područje submediteranske zone Slovenije i Hrvatske i analizirali simptome napada štetnih organizama na C. australis. Iduće sezone, 5. svibnja 2014, u mjestu Brseč, u blizini Opatije (Hrvatska) u urbanom okolišu zabilježili smo jaku defolijaciju (Slika 1). Ponovno smo uzeli uzorke 18 grana koprivića zajedno sa zatečenim gusjenicama različitih vrsta leptira. Slijedio je laboratorijski uzgoj i determinacija do razine vrste.
Istraživanjem je sveukupno utvrđeno sedam vrsta leptira (Libythea celtis, Nymphalis polychloros, Archips xylosteana, Erannis defoliaria, Caloptilia fidella, Phyllonoricter millierella, Hyphantria cunea), jedna vrsta kornjaša (Neoclytus acuminatus) (Slika 6, 8, 11, 14, 17, 19) i jedna vrsta polukrilaca (Metcalfa pruinosa). Dvije vrste leptira (L. celtis i P. millierella) monofagne su na lišću C. australis, druge vrste utvrđenih istraživanjem imaju i druge vrste domaćina. Vrste N. polychloros, A. xylosteana, E. defoliaria, C. fidella i N. acuminatus po prvi puta su utvrđene kao štetnici C. australis i trebaju se dodati na već poznati popis štetnika običnog koprivića. Istraživanjem je također utvrđeno da su se monofagne vrste kukaca češće pojavljivale na kopriviću u posljednjem desetljeću. Prikupljeni rezultati predstavljaju bolji temelj strategiji zamjene problematičnih kultura crnog bora koje se suše pod utjecajem fitopatogenih gliva (npr. Diplodia pinea) s intenzivnijim pošumljavanjem običnim koprivićem. U posljednje vrijeme, a to je istraživanjem potvrđeno, javljaju se u povećanom intenzitetu neki već otprije poznati štetnici koprivića, ali i neke do sada nezabilježene štetne vrste. Povećana pojava defoliatora na C. australis, koji će, prema nekim projekcijama klimatskih kolebanja prosperirati u budućnosti zbog globalnog zatopljenja, mora se uzeti u obzir.
Sadnja monokultura C. australis na suhim i toplim pozicijama vjerojatno će i dodatno povećati rizik od prenamnažanja nekih vrsta kukaca u tim sastojinama. Visoka koncentracija biljke hraniteljica nerijetko je glavni čimbenik njihovih gradacija, bilo da je riječ o monofagnim štetnicima koji neposredno ovise o količini dostupne hrane za koju su specijalizirani (L. celtis and P. millierella) ili generalistima (N. polychloros, A. xylosteana, E. defoliaria, C. fidella and N. acuminatus i dr.), koji se lako prilagođavaju trofičnom izobilju u obliku novounešenog domaćina.

Ključne riječi
Celtis australis; Južna/Srednja Europa; kukci; defolijatori; Lepidoptera; Coleoptera; Hemiptera

Hrčak ID: 170767

URI
https://hrcak.srce.hr/170767

[engleski]

Posjeta: 685 *