Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5513/JCEA01/17.4.1855
Utjecaj četverogodišnjeg plodoreda na obnovu korisne faune člankonožaca površinskog sloja tla
Darija LEMIĆ
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department for Agricultural Zoology, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Croatia
Helena VIRIĆ GAŠPARIĆ
orcid.org/0000-0002-4275-4033
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department for Agricultural Zoology, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Croatia
Ivana PETRAK
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department for Agricultural Zoology, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Croatia
Željka GRAŠA
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department for Agricultural Zoology, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Croatia
Renata BAŽOK
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department for Agricultural Zoology, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Croatia
Sažetak
Tehnologija proizvodnje šećerne repe zahtjevna je te uključuje čitav niz aktivnosti koje utječu na uspjeh proizvodnje. Štetočinje mogu znatno umanjiti urod, sadržaj šećera i kvalitetu korijena. Zaštita šećerne repe najčešće se provodi kemijskim mjerama čime se dugoročno negativno utječe na faunu člankonožaca površinskog sloja tla. Sastav i brojnost faune u površinskom sloju tla ukazuje na karakteristike i plodnost tla te je često pokazatelj onečišćenja tla. Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi brojnost i sastav korisne faune člankonožaca površinskog sloja tla na polju uzgoja šećerne repe i poljima na kojima je šećerna repa bila uzgajana prije jednu, dvije i tri godine. Istraživanje je provedeno 2015. godine na području općine Lukač, Virovitičko – podravska županija. Fauna je prikupljana uporabom lovnih posuda i endogejskih sondi. Tijekom istraživanja prikupljene su ukupno 1.493 jedinke. Eudominantne su vrste iz razreda Insecta, porodice Carabidae, reda Collembola te pripadnici razreda Arachnida, red Aranaea. Jedinke roda Hymenoptera su recedentne. Najveći ukupni ulov faune površinskog sloja tla zabilježen je na polju uljane repice, gdje je šećerna repa bila uzgajana prije tri godine. Usjevi gustog sklopa povoljnije utječu na faunu površinskog sloja tla prvenstveno zbog manje intenzivnih kemijskih mjera suzbijanja štetnika te sposobnosti bržeg zagrijavanja površine tla. Agrotehničke mjere kao što su zaštita usjeva i plodored imaju značajan utjecaj na brojnost korisne faune člankonožaca u površinskom sloju tla. Brojnost faune površinskog sloja tla obnovila se u godinama nakon uzgoja šećerne repe, odnosno u kulturama uzgajanima u četverogodišnjem plodoredu u kojima se ne provode intenzivne agrotehničke i kemijske mjere zaštite.
Ključne riječi
fauna tla; kemijska zaštita; plodored; šećerna repa
Hrčak ID:
170869
URI
Datum izdavanja:
16.12.2016.
Posjeta: 782 *