Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

UTJECAJ POZITIVNE DISKRIMINACIJE NA UKLJUČIVANJE ŽENA NA TRŽIŠTE RADA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Dora Dovranić ; Visoka škola Nikola Šubić Zrinski, Zagreb, Hrvatska
Ivica Katavić orcid id orcid.org/0000-0001-5899-5301 ; Visoka škola Nikola Šubić Zrinski, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 578 Kb

str. 35-42

preuzimanja: 1.399

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 578 Kb

str. 41-41

preuzimanja: 459

citiraj


Sažetak

U početku 21. stoljeća često se koristi pojam pozitivne (afirmativne) diskriminacije. Pozitivna diskriminacija mjera je koju poduzima vlada, neka organizacija ili korporacija s ciljem da se smanje nejednakosti u društvu nastale upravo diskriminacijom, na način da se pružaju određene povlastice onima koji su pretrpjeli neku vrstu diskriminacije. Nastala je u Sjedinjenim Američkim Državama na inicijativu predsjednika Kennedyja, Johnsona i Nixona. Diskriminacija, nažalost, ima mnogo oblika, a neke od najzastupljenijih diskriminacija su: rasne, rodne, dobne, religijske, etničke. Središte ovoga rada bit će na organizacijskoj i korporativnoj pozitivnoj rodnoj diskriminaciji na tržištu rada u Republici Hrvatskoj. Žene na radnom mjestu marginalizirane su, imaju manje plaće i sporije napreduju na hijerarhijskoj organizacijskoj ljestvici, što ih vrlo često stavlja pred izbor oko svojih reproduktivnih odluka. Stoga je problem istraživanja rodna nejednakost na tržištu rada u Republici Hrvatskoj, što dovodi do socioekonomskih nejednakosti između dviju rodnih grupa. Glavni je cilj istraživanja postići bolje razumijevanje kako pozitivna rodna diskriminacija utječe na veće uključivanje žena na tržište rada u Republici Hrvatskoj. Prikupljanje relevantnih podataka i informacija temeljit će se na sekundarnim (relevantna znanstvena i stručna literatura te dokumentacija odabranih organizacija) i primarnim istraživanjima (anketiranje i dubinski intervjui). Populacija ispitanika anketnim upitnikom su žene na menadžerskim pozicijama, a za intervjue donositelji korporativnih odluka (top menadžeri odabranih organizacija). Veličina uzorka za anketiranje je 30 (N=30), a za intervjue 6 (N=6). Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da razumijevanje rodne diskriminacije te izgradnja svijesti da svi imaju jednake mogućnosti na radnom mjestu potiče žene na veće uključivanje na tržište rada u Republici Hrvatskoj, što doprinosi razvoju socioekonomske jednakosti između žena i muškaraca.

Ključne riječi

diskriminacija; pozitivna diskriminacija; rodna (ne)ravnopravnost; korporacija; poslovanje

Hrčak ID:

170919

URI

https://hrcak.srce.hr/170919

Datum izdavanja:

19.12.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.440 *