hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

ČUDOVIŠNI SSSR I MITSKA ZEMLJA JUGOSLAVIJA

Ivana Peruško ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 13-33 preuzimanja: 170* citiraj
APA 6th Edition
Peruško, I. (2015). ČUDOVIŠNI SSSR I MITSKA ZEMLJA JUGOSLAVIJA . Filološke studije, 13 (1), 13-33. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/171480
MLA 8th Edition
Peruško, Ivana. "ČUDOVIŠNI SSSR I MITSKA ZEMLJA JUGOSLAVIJA ." Filološke studije, vol. 13, br. 1, 2015, str. 13-33. https://hrcak.srce.hr/171480. Citirano 15.10.2019.
Chicago 17th Edition
Peruško, Ivana. "ČUDOVIŠNI SSSR I MITSKA ZEMLJA JUGOSLAVIJA ." Filološke studije 13, br. 1 (2015): 13-33. https://hrcak.srce.hr/171480
Harvard
Peruško, I. (2015). 'ČUDOVIŠNI SSSR I MITSKA ZEMLJA JUGOSLAVIJA ', Filološke studije, 13(1), str. 13-33. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/171480 (Datum pristupa: 15.10.2019.)
Vancouver
Peruško I. ČUDOVIŠNI SSSR I MITSKA ZEMLJA JUGOSLAVIJA . Filološke studije [Internet]. 2015 [pristupljeno 15.10.2019.];13(1):13-33. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/171480
IEEE
I. Peruško, "ČUDOVIŠNI SSSR I MITSKA ZEMLJA JUGOSLAVIJA ", Filološke studije, vol.13, br. 1, str. 13-33, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/171480. [Citirano: 15.10.2019.]

Sažetak
Razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata vrijeme je formiranja novoga identiteta hrvatske (jugoslavenske) književnosti pod budnim sovjetskim okom. No upravo je to prvo poslijeratno desetljeće izrazito heterogeno – kako na institucionalnoj, tako i na poetskoj razini – jer se u njemu prelamaju proturječne tendencije. U to vrijeme književnost ovisi možda više no ikada prije o izvantekstnin okolnostima, tj. o konkretnim društveno-političkim regulama i naputcima koji su definirali njezin daljnji razvoj, odredili joj i sadržaj i formu, pokušavajući je na taj način lišiti autonomije. U prvome poslijeratnom desetljeću književnost je, kao i sve ostale grane umjetnosti poslijeratnoga vremena, zrcalila dvije posve oprečne političke direktive – početnu sovjetizaciju (1945.-1948.) i glasnu desovjetizaciju (od 1949. godine nadalje). Dva važna filmska ostvarenja su više nego bilo koje književno djelo toga vremena pokazala smjenu paradigmi, točnije vesternizaciju kulture o kojoj je bilo govora. Prvo ostvarenje jest Tajna dvorca I. B. iz 1951. godine (red. Milana Katića). Riječ je o baletnoj pantomimi, tj. satiri o rezoluciji Informbiroa koja sve do 2000. godine nije bila javno prikazana (pola stoljeće se smatrala zagubljenom!). Rezolucija Informbiroa je u filmu antropomorfno prikazana kao djevojka, koju na spiritističkoj seansi uskrsavaju s ciljem da pokuša pobuniti narod protiv njegove vlade. Ona bezuspješno pokušava zavesti radne ljude Jugoslavije koji ju superiorno odbacuju, pa tako odbačena umre. Drugo djelo je iznjedrila mlada grupa okupljena oko Kerempuha, na čelu s braćom Neugebauer (Walter i Norbert), pod vodstvom Fadila Hadžića. Riječ je o prvome hrvatskome crtanom filmu Veliki miting, koji po formi podsjeća na američku animaciju u maniri Walta Disneyja, dok je po sadržaju politička satira antisovjetskoga karaktera. U njoj antijugoslavenski huškač Judin izvršava naloge sovjetske vlasti te izmišlja razne novinske “patke” protiv “čudovišne zemlje” Jugoslavije (ironična aluzija na novinske laži koje je SSSR širio o Jugoslaviji). Film je uz ovacije publike prikazan 1951. godine na glavnome zagrebačkom trgu.

Ključne riječi
sovjetizacija; antisovjetizacija; rezolucija Informbiroa; Kerempuh; Tajna dvorca I. B.; Veliki miting

Hrčak ID: 171480

URI
https://hrcak.srce.hr/171480

Posjeta: 297 *