hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Ima li mjesta za preobrazbu u denominalnoj tvorbi hrvatskih glagola?

Gabrijela Buljan ; Filozofski fakultet u Osijeku

Puni tekst: hrvatski, pdf (297 KB) str. 155-190 preuzimanja: 317* citiraj
APA 6th Edition
Buljan, G. (2016). Ima li mjesta za preobrazbu u denominalnoj tvorbi hrvatskih glagola?. Suvremena lingvistika, 42 (82), 155-190. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/171796
MLA 8th Edition
Buljan, Gabrijela. "Ima li mjesta za preobrazbu u denominalnoj tvorbi hrvatskih glagola?." Suvremena lingvistika, vol. 42, br. 82, 2016, str. 155-190. https://hrcak.srce.hr/171796. Citirano 01.03.2021.
Chicago 17th Edition
Buljan, Gabrijela. "Ima li mjesta za preobrazbu u denominalnoj tvorbi hrvatskih glagola?." Suvremena lingvistika 42, br. 82 (2016): 155-190. https://hrcak.srce.hr/171796
Harvard
Buljan, G. (2016). 'Ima li mjesta za preobrazbu u denominalnoj tvorbi hrvatskih glagola?', Suvremena lingvistika, 42(82), str. 155-190. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/171796 (Datum pristupa: 01.03.2021.)
Vancouver
Buljan G. Ima li mjesta za preobrazbu u denominalnoj tvorbi hrvatskih glagola?. Suvremena lingvistika [Internet]. 2016 [pristupljeno 01.03.2021.];42(82):155-190. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/171796
IEEE
G. Buljan, "Ima li mjesta za preobrazbu u denominalnoj tvorbi hrvatskih glagola?", Suvremena lingvistika, vol.42, br. 82, str. 155-190, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/171796. [Citirano: 01.03.2021.]

Sažetak
U hrvatskom jezikoslovlju nalazimo razne opise tvorbe hrvatskih glagola od različitih
vrsta riječi. Nažalost ti su opisi nerijetko nedorečeni. Nedostaje im kritičko propitivanje
podataka s obzirom na rasprave koje dominiraju morfološkom teorijom, ponajprije o prirodi derivacijskih i fleksijskih kategorija, odnosno njihovu razgraničenju (ali vidi Marković 2012). Cilj je ovoga rada istaknuti neke nedorečenosti u opisu tvorbe hrvatskih glagola
od vrsta riječi koje nisu glagol koje proizlaze iz takve situacije. Razmotrit ćemo neke
argumente za alternativna tumačenja onoga što se smatra tvorbom hrvatskih glagola od
imenica sufiksima –i–, –a–, –ov–a–, zbog kojih držimo da je uvriježene stavove potrebno
barem pomnije obrazložiti, ako već ne i izmijeniti. Pritom mislimo na pitanje statusa
i funkcija tih sufikasa u strukturi denominalnih glagola s obzirom na to da se pregledom literature može utvrditi: (a) izostanak obrazloženja za opise dotičnih sufikasa kao
derivacijskih, (b) postojanje, u stranoj literaturi, alternativnih opisa analognih tvorbenih
postupaka u drugim slavenskim jezicima, ali i hrvatskih podataka, u kojima odgovarajući/
dotični sufiksi nisu (primarno) derivacijski, (c) izostanak kritičkog osvrta na gore spomenuta teorijska pitanja iz kojeg bi mogao proizaći argumentiraniji, ako već ne i potpuno
drukčiji opis hrvatskih denominalnih glagola s trima sufiksima. Budući da argumenti
koje ćemo izložiti upućuju na stupnjevitu narav triju sufikasa, tj. da oni nisu ni idealna
sredstva ni isključivo simptomi tvorbe glagola od imenica, smatramo da nema mjesta
za bilo kakvu isključivost u analizi dotičnih glagola, što znači i za kategoričko ʻne' kao
odgovor na pitanje iz naslova.

Ključne riječi
tvorba glagola; glagolska preobrazba; denominalni glagoli; fleksijska i derivacijska morfologija; glagolski vid; tematski sufiksi; hrvatski jezik

Hrčak ID: 171796

URI
https://hrcak.srce.hr/171796

[engleski]

Posjeta: 597 *