Liječnički vjesnik, Vol. 135 No. 11-12, 2013.
Ostalo
PASIVNO PUŠENJE – AKTIVNI UBOJICA
Irena Rojnić Palavra
Iva Pejnović Franelić
Sanja Musić Milanović
Krešimir Puljić
Sažetak
Pasivno pušenje javnozdravstveni je problem od iznimne važnosti, iako se takvim još i sad nedovoljno percipira. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od posljedica pasivne izloženosti duhanskom dimu svake godine umre 600.000 ljudi, od čega 165.000 djece. Na udaru je pušačkog dima 33% muškaraca, 35% žena i 40% djece koja ne puše, a samo 11% svjetske populacije zaštićeno je prikladnom politikom usmjerenom kreiranju okruženja bez duhanskog dima. Znanstvena literatura donosi dokaze da pasivno pušenje može rezultirati brojnim posljedicama štetnim za zdravlje: astmom i alergijama, infekcijama dišnog sustava i (srednjeg) uha, karcinomima različitih lokalizacija, ubrzanim razvojem ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti, zaostajanjem u rastu i razvoju djece, a u trudnoći može dovesti do kongenitalnih anomalija čeda, preuranjenog porođaja te manje porođajne mase i duljine djeteta. Najstrašnija od svih posljedica svakako je sindrom iznenadne smrti dojenčeta, tzv. »smrt u kolijevci«. Politike usmjerene kreiranju okruženja bez duhanskog dima pokazale su svoju učinkovitost i znanstvenu osnovanost, no usporedo s donošenjem zakona potrebno je raditi na podizanju svijesti građana o štetnosti i aktivnog i pasivnog izlaganja duhanskom dimu.
Ključne riječi
Pasivno pušenje – štetni učinci, statistički podatci; Pušenje – epidemiologija, štetni učinci, zakonodavstvo; Izloženost okolišu – statistički podatci; Zdravstvena politika; Hrvatska
Hrčak ID:
172530
URI
Datum izdavanja:
30.12.2013.
Posjeta: 2.289 *