Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.20471/acc.2016.55.03.17

Utjecaj gubitka sna na mozak

Tatjana Trošt Bobić ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ana Šečić ; Clinical Department of Rheumatology, Physical Medicine and Rehabilitation, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Iris Zavoreo ; Clinical Department of Neurology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Valentina Matijević ; Clinical Department of Rheumatology, Physical Medicine and Rehabilitation, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Branimir Filipović ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Željka Kolak ; Department of Physical Medicine and Rehabilitation, Vinkovci General Hospital, Vinkovci, Croatia
Vanja Bašić Kes ; Clinical Department of Neurology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia; Faculty of Medicine, University of Osijek, Osijek, Croatia
Dubravka Ciliga ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Dubravka Sajković ; Clinical Unit for Rehabilitation of Traumatology Patients, Clinical Department of Rheumatology, Physical Medicine and Rehabilitation, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 66 Kb

str. 469-473

preuzimanja: 1.999

citiraj


Sažetak

Svaku fazu sna opisuju određeni kemijski, stanični i anatomski procesi koji su iznimno važni za održavanje fiziološke neuralne funkcije. Različiti oblici gubitka sna mogu kod čovjeka uzrokovati pad kognitivnih funkcija. Istraživanja u ovom znanstvenom području razlikuju situaciju potpunog gubitka sna, kronične restrikcije (ograničavanja) sna te stanje isprekidanog sna. Proučavanje akutnih učinaka neispavanosti na moždanu funkciju ukazuje na činjenicu da se otkriveni deficiti kognitivnih funkcija u većini slučajeva regeneriraju nakon dvije noći potpunog sna. Ipak, studije na miševima naglašavaju mogućnost utjecaja dugotrajne neispavanosti na nastanak nekih neurodegenerativnih bolesti kao što su Alzheimerova bolest i demencija. Kako bismo bolje razumjeli akutne i kronične učinke gubitka sna potrebno je dodatno istražiti mehanizme
neurološke adaptacije na situacije neispavanosti. Buduća bi istraživanja o utjecaju gubitka sna na neurološke funkcije trebala
pratiti makro razinu fenomena mjerenjem kognitivnih funkcija, ali i mikro razinu kroz molekularne i stanične procese. Takav bi pristup mogao doprinijeti točnijim zaključcima o osnovnim staničnim mehanizmima odgovornima za otkriveni kognitivni
deficit uslijed nedostatka sna.

Ključne riječi

San, deprivacija; Spoznaja; Mozak

Hrčak ID:

172611

URI

https://hrcak.srce.hr/172611

Datum izdavanja:

9.11.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 5.373 *