hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

POŽELJNOST NEKIH KATEGORIJA IZOGRAFNIH NAGLASNIH HETEROFONA

Gordana Varošanec-Škarić ; Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 33-44 preuzimanja: 121* citiraj
APA 6th Edition
Varošanec-Škarić, G. (2001). POŽELJNOST NEKIH KATEGORIJA IZOGRAFNIH NAGLASNIH HETEROFONA. Govor, 18 (1), 33-44. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/174147
MLA 8th Edition
Varošanec-Škarić, Gordana. "POŽELJNOST NEKIH KATEGORIJA IZOGRAFNIH NAGLASNIH HETEROFONA." Govor, vol. 18, br. 1, 2001, str. 33-44. https://hrcak.srce.hr/174147. Citirano 20.10.2021.
Chicago 17th Edition
Varošanec-Škarić, Gordana. "POŽELJNOST NEKIH KATEGORIJA IZOGRAFNIH NAGLASNIH HETEROFONA." Govor 18, br. 1 (2001): 33-44. https://hrcak.srce.hr/174147
Harvard
Varošanec-Škarić, G. (2001). 'POŽELJNOST NEKIH KATEGORIJA IZOGRAFNIH NAGLASNIH HETEROFONA', Govor, 18(1), str. 33-44. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/174147 (Datum pristupa: 20.10.2021.)
Vancouver
Varošanec-Škarić G. POŽELJNOST NEKIH KATEGORIJA IZOGRAFNIH NAGLASNIH HETEROFONA. Govor [Internet]. 2001 [pristupljeno 20.10.2021.];18(1):33-44. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/174147
IEEE
G. Varošanec-Škarić, "POŽELJNOST NEKIH KATEGORIJA IZOGRAFNIH NAGLASNIH HETEROFONA", Govor, vol.18, br. 1, str. 33-44, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/174147. [Citirano: 20.10.2021.]

Sažetak
Ispitivala se poželjnost za standardnim oblikom nekih kategorija naglasnih oblika u kojima se kodificirana i uporabna norma ne slažu uvijek. Procjenitelji, studenti fonetike i govorni profesionalci (N=45), procjenjivali su stupanj poželjnosti 63 para izografnih heterofona u slučajnom redoslijedu, primjerice imenica tipa časopis, nekih genitivnih i lokativnih oblika, europeizama na -or. -izam, posude ni ca na -ija. -er itd. Također se ispitivao odnos prema neutralizaciji sporoga i brzoga naglaska (jezik - jezik). Pokazalo se da nisu prihvatljivi u želji za standardom naglasni oblici tipa bez dinara, u govcVu, u oblaku, za djccu, jednostavan, neboder, televizija, indikator, dok ne postoji opreka u želji za standardnim oblikom između brzoga i standardnoga sporoga na istome mjestu. Neki prozodijski oblici, koji ne narušavaju štandardološku mogućnost kombinacijske osi, trebali hi hiti prihvatljivi i u kodijikacijskom smislu..

Ključne riječi
govorna norma; standardni izgovor; prozodija; hrvatski jezik

Hrčak ID: 174147

URI
https://hrcak.srce.hr/174147

Posjeta: 295 *