hrcak mascot   Srce   HID

Acta clinica Croatica, Vol.39 No.4 Prosinac 2000.

Izlaganje sa skupa

Hipertrofična kardiomiopatija: kako liječiti rizične bolesnike?

Dubravko Petrač

Puni tekst: engleski, pdf (144 KB) str. 247-255 preuzimanja: 271* citiraj
APA 6th Edition
Petrač, D. (2000). Hypertrophic Cardiomyopathy: How to Treat Patients at Risk?. Acta clinica Croatica, 39 (4), 247-255. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14982
MLA 8th Edition
Petrač, Dubravko. "Hypertrophic Cardiomyopathy: How to Treat Patients at Risk?." Acta clinica Croatica, vol. 39, br. 4, 2000, str. 247-255. https://hrcak.srce.hr/14982. Citirano 17.10.2018.
Chicago 17th Edition
Petrač, Dubravko. "Hypertrophic Cardiomyopathy: How to Treat Patients at Risk?." Acta clinica Croatica 39, br. 4 (2000): 247-255. https://hrcak.srce.hr/14982
Harvard
Petrač, D. (2000). 'Hypertrophic Cardiomyopathy: How to Treat Patients at Risk?', Acta clinica Croatica, 39(4), str. 247-255. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14982 (Datum pristupa: 17.10.2018.)
Vancouver
Petrač D. Hypertrophic Cardiomyopathy: How to Treat Patients at Risk?. Acta clinica Croatica [Internet]. 01.12.2000. [pristupljeno 17.10.2018.];39(4):247-255. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14982
IEEE
D. Petrač, "Hypertrophic Cardiomyopathy: How to Treat Patients at Risk?", Acta clinica Croatica, vol.39, br. 4, str. 247-255, prosinac 2000. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14982. [Citirano: 17.10.2018.]

Sažetak
Hipertrofična kardiomiopatija je primarna bolest srčanog mišića, čije kliničko očitovanje varira od benignog, asimptomatskog tijeka do teške srčane dekompenzacije ili srčanog aresta. Stoga je otkrivanje pojedinačnog rizika od nagle srčane smrti prvi korak u liječenju bolesnika s hipertrofičnom kardiomiopatijom. Čimbenici koji najbolje otkrivaju visoko rizične bolesnike su srčani arest ili sinkopa u povijesti, mogućnost izazivanja postojane ventrikulske tahiaritmije, prisutnost nepostojane ventrikulske tahikardije u simptomatskih bolesnika, ishemija povezana s hipotenzijom u djece, te prisutnost mutacija teškog lanca beta-miozina zajedno s obiteljskom poviješću nagle srčane smrti. Liječenje bolesnika s hipertrofičnom kardiomiopatijom ovisi o simptomima i visini rizika. Bolesnici s preživjelim srčanim arestom ili postojanom ventrikulskom tahikardijom, te bolesnici s izazvanom postojanom ventrikulskom tahiaritmijom tijekom programirane stimulacije ventrikla imaju indikaciju za ugradnju kardioverter-defibrilatora. U bolesnika s poremećajem svijesti i nepostojanom ventrikulskom tahikardijom bez mogućnosti izazivanja ventrikulskih tahiaritmija dolazi u obzir liječenje amjodaronom. Asimptomatski bolesnici s nepostojanom ventrikulskom tahikardijom ne trebaju profilaktičnu terapiju lijekovima, jer je njihova prognoza jednaka kao i prognoza asimptomatskih bolesnika bez takve tahikardije. Asimptomatski bolesnici s dva ili tri rizična čimbenika kandidati su za programiranu ventrikulsku stimulaciju i susljedno farmakološko ili nefarmakološko liječenje. S druge strane, asimptomatski bolesnici bez rizičnih čimbenika imaju dobru prognozu i treba ih pustiti da vode normalan život. Međutim, u mladih asimptomatskih bolesnika ili športaša treba ukinuti natjecateljske, teške i srednje teške tjelesne aktivnosti, jer se na taj način znatno smanjuje njihov rizik od nagle srčane smrti.

Ključne riječi
Kardiomiopatija, hipertrofična, komplikacije; Kardiomiopatija, hipertrofična, terapija; Smrt, nagla, srčana; čimbenici rizika

Hrčak ID: 14982

URI
https://hrcak.srce.hr/14982

[engleski]

Posjeta: 1.977 *