hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Petogodišnje praćenje ishoda ishemijskog moždanog udara

Dragutin Kadojić
Sanja Mišević
Ivanka Bradvica
Boško Barac
Davor Jančuljak
Mira Kadojić

Puni tekst: engleski, pdf (68 KB) str. 277-280 preuzimanja: 237* citiraj
APA 6th Edition
Kadojić, D., Mišević, S., Bradvica, I., Barac, B., Jančuljak, D. i Kadojić, M. (2000). Outcome of Ischemic Stroke: A Five-Year Follow-Up Study. Acta clinica Croatica, 39 (4), 277-280. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14987
MLA 8th Edition
Kadojić, Dragutin, et al. "Outcome of Ischemic Stroke: A Five-Year Follow-Up Study." Acta clinica Croatica, vol. 39, br. 4, 2000, str. 277-280. https://hrcak.srce.hr/14987. Citirano 21.11.2019.
Chicago 17th Edition
Kadojić, Dragutin, Sanja Mišević, Ivanka Bradvica, Boško Barac, Davor Jančuljak i Mira Kadojić. "Outcome of Ischemic Stroke: A Five-Year Follow-Up Study." Acta clinica Croatica 39, br. 4 (2000): 277-280. https://hrcak.srce.hr/14987
Harvard
Kadojić, D., et al. (2000). 'Outcome of Ischemic Stroke: A Five-Year Follow-Up Study', Acta clinica Croatica, 39(4), str. 277-280. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14987 (Datum pristupa: 21.11.2019.)
Vancouver
Kadojić D, Mišević S, Bradvica I, Barac B, Jančuljak D, Kadojić M. Outcome of Ischemic Stroke: A Five-Year Follow-Up Study. Acta clinica Croatica [Internet]. 2000 [pristupljeno 21.11.2019.];39(4):277-280. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14987
IEEE
D. Kadojić, S. Mišević, I. Bradvica, B. Barac, D. Jančuljak i M. Kadojić, "Outcome of Ischemic Stroke: A Five-Year Follow-Up Study", Acta clinica Croatica, vol.39, br. 4, str. 277-280, 2000. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14987. [Citirano: 21.11.2019.]

Sažetak
Autori su istraživali ishod ishemijskog moždanog udara (IMU) kroz petogodišnje razdoblje. Studijom je obuhvaćeno 175 bolesnika, 86 (49,14%) žena i 89 (50,86%) muškaraca srednje dobi od 65,68 (raspon 29-88) godina, koji su tijekom 1993. godine liječeni na Neurološkoj klinici u Osijeku zbog prvog IMU. Podrobno su analizirani podaci iz povijesti bolesti i protokola liječenja, ambulantni nalazi neuroloških kontrola, a posebnim anketnim upitnikom prikupljeni su podaci o stanju bolesnika kroz petogodišnje razdoblje nakon preboljelog IMU. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi preciznije pokazatelje kratkoročnog i dugoročnog ishoda IMU u našoj populaciji, koji bi omogućili usporedbu s podacima iz drugih zemalja i olakšali prognozu bolesti. Dobiveni su sljedeći pokazatelji: pogoršanje bolesti ili progresija neurološkog deficita nakon prijma u bolnicu zabilježeni su u 30,29% bolesnika; recidiv bolesti u prvih 30 dana od nastupa bolesti zabilježen je u 5,14%, u prvoj godini u 10,62%, a u petogodišnjem razdoblju u 21,58% slučajeva. Globalna kognitivna disfunkcija je u prvih 30 dana zabilježena u 20%, a pet godina nakon IMU demencija je zapažena u 31,51% bolesnika. Ukupan ishod bolesti i stupanj funkcionalnog deficita preživjelih bolesnika izražen modificiranom Rankinovom ljestvicom (RS) bili su kako slijedi: 30 dana nakon akutnog IMU 13,72% bolesnika potpuno se oporavilo i bili su neovisni o tuđoj pomoći (0. i 1. stupanj RS ); 32,57% olesnika imalo je umjeren neurološki deficit i djelomice su ovisili o tuđoj pomoći (2. i 3. stupanj RS); 24% bolesnika imalo je težak neurološki deficit i potpuno su ovisili o tuđoj pomoći (4. i 5. stupanj RS); umrlih je bilo 29,71% (6. stupanj RS). Godinu dana nakon IMU umrlo je 50,23% bolesnika. Pet godina nakon IMU 8% bolesnika bilo je neovisno o tuđoj pomoći, 20% bolesnika bilo je djelomice ovisno, 8,57% bolesnika potpuno je ovisilo o tuđoj pomoći, a umrlo je 63,43% bolesnika. U usporedbi s literaturnim podacima, smrtnost naših bolesnika bila je nešto veća u prvih 30 dana, a u prvoj godini nakon IMU značajno veća nego u razvijenijim zemljama. Razlog su tomu vjerojatno bili lošiji uvjeti bolničkog liječenja, te slabija poslijebolnička njega i liječenje ovih bolesnika u nas. Ostali pokazatelji kao što su smrtnost u petogodišnjem razdoblju, učestalost recidiva inzulta i demencije približno su bili jednaki rezultatima sličnih istraživanja u razvijenijim zemljama. Ovo je ispitivanje pokazalo razoran značaj moždanog udara, opseg i težinu posljedica što ih ova bolest ostavlja na zdravlje pučanstva izazivajući funkcionalna oštećenja i dramatičan pad kvalitete života oboljelih osoba. Kako su ovi rezultati dobiveni na bolesničkom materijalu tijekom rata, u gradu Osijeku pod opsadom i s poznatim ograničenjima, oni upozoravaju na socijalne i ekonomske čimbenike važne u liječenju neuroloških, osobito cerebrovaskularnih bolesti. Time rezultati ispitivanja upozoravaju na potrebu stvaranja boljih uvjeta za dijagnostiku, liječenje i prevenciju ove teške bolesti.

Ključne riječi
Moždani infarkt, epidemiologija; Ishod i procjena procesa (zdravstvena zaštita)

Hrčak ID: 14987

URI
https://hrcak.srce.hr/14987

[engleski]

Posjeta: 682 *