Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Anksiozni poremećaji u djece i adolescenata

Mihajela Poljak ; KBC Zagreb, Zavod za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju bubrega, Zagreb, Hrvatska
Dražen Begić ; Klinika za psihijatriju, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 251 Kb

str. 310-329

preuzimanja: 1.527

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 251 Kb

str. 310-329

preuzimanja: 9.686

citiraj


Sažetak

Anksiozni poremećaji pripadaji među najčešće mentalne poremećaje u dječjoj i adolescentnoj dobi.
Temeljno obilježje ovih poremećaja je razvojno neprimjerena razina anksioznosti i strahova koji ometaju
normalno funkcioniranje djeteta. Važno je dječje strahove promatrati u kontekstu razvojnih procesa.
Prevalencija anksioznih poremećaja kod djece kreće se od 10 % do 20 %. Zastupljeni su u oba spola, iako
se češće javljaju kod djevojčica i to nakon šeste godine života. Pravodobno otkrivanje i liječenje dječje
anksioznosti može smanjiti negativni utjecaj koji ovi poremećaji ostavljaju na daljni razvoj te na školsko,
obiteljsko i socijalno funkcioniranje djece i mladih. Često dolaze u komorbiditetu s ostalim psihijatrijskim
poremećajima, ali i drugim anksioznim poremećajima. Manifestiraju se čitavim spektrom najrazličitijih
promjena emocionalnim, kognitivnim, bihevioralnim i tjelesnim simptomima. Multifaktorskne su etiologije,
nastaju djelovanjem različitih biologijskih, genetskih, psihološkh i socijalnih čimbenika. U liječenju anksioznih
poremećaja najbolje rezultate daje kombinirani tretman koji se temelji na kognitivno-bihevioralnoj terapiji
(KBT) i farmakoterapiji. Kognitivna terapija otkriva i mijenja negativne automatske misli, pogrešna bazična
vjerovanja, pretpostavke i iskrivljena mišljenja. Bihevioralne tehnike imaju za cilj promjenu ponašanja. U
novije vrijeme uvodi se i terapija temeljena na usredotočenoj svjesnosti (engl. mindfulness based therapy).
Od lijekova najčešće se primjenjuju selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina koji su prva linija
terapije i dokazano su najučinkovitiji kod anksioznih poremećaja. Prognoze su najbolje ako se tretmanom
krene što prije te osim samog djeteta u planiranje i provođenje terapijskog tretmana uključe roditelji
odnosno skrbnici djeteta.

Ključne riječi

anksioznost; anksiozni poremećaji; strah; djeca i adolescenti; usredotočena svjesnost

Hrčak ID:

174630

URI

https://hrcak.srce.hr/174630

Datum izdavanja:

5.12.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 14.193 *