Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Zadovoljstvo studijem i samoprocjena kompetentnosti studenata nekih pomagačkih profesija

Neven Ricijaš
Aleksandra Huić
Vanja Branica


Puni tekst: hrvatski pdf 180 Kb

str. 51-68

preuzimanja: 4.069

citiraj


Sažetak

U radu su izneseni rezultati preliminarnog ispitivanja zadovoljstva studijem, interesa i samoprocjene kompetentnosti
studenata nekih pomagackih struka za buduci psihosocijalni rad. Cilj istraživanja bio je usporediti studente tri pomagacke struke
(socijalna pedagogija, psihologija i socijalni rad), s obzirom na njihovu percipiranu kompetentnost za buduci psihosocijalni rad
te dobiti uvid u stupanj zadovoljstva opcim i specificnim znanjima i vještinama stecenim tijekom studija i obveznom studentskom
praksom. Ukupno je ispitano 227 studenata cetvrtih godina (dvije generacije), od cega 88 studenata psihologije, 80 studenata
socijalnog rada, te 59 studenata socijalne pedagogije. Prikupljeni su podaci o zadovoljstvu opcim i specificnim znanjima i
vještinama stecenima na fakultetu, studentskoj praksi, volontiranju te pojedinim interesima za buduci rad, a primijenjena je i
preliminarna verzija skale percipirane kompetentnosti za buduci psihosocijalni rad u praksi. Sudionici su procjenjivali koliko
su sigurni da profesionalno/uspješno mogu obavljati pojedine aktivnosti vezane uz psihosocijalni rad (zajednicke strucnjacima
sve tri ispitivane struke). Osim toga, primijenjena je i skala percipirane nekompetentnosti (Bezinovic, 1988). Rezultati pokazuju
kako su studenti uglavnom zadovoljni opcim i specificnim znanjima i vještinama stecenima na fakultetu, iako meu studijskim
grupama postoje i neke razlike. Od ukupnog broja studenata, njih 47% bilo je ili jest ukljuceno u neki oblik volonterskog rada, te
smatraju kako im je to iskustvo omogucilo stjecanje novih vještina za rad. Faktorskom analizom skale percipirane kompetentnosti
za buduci psihosocijalni rad u praksi dobiveno je cetiri faktora: (1) neposredan rad u praksi, (2) grupni rad/preventivni programi,
(3) empatija i uspostavljanje odnosa te (4) primjena teorijskih znanja u praksi. U radu su komentirane razlike izmeu navedene
tri studijske grupe s obzirom na njihovo zadovoljstvo stecenim znanjima i vještinama, volontiranje te percepciju kompetentnosti
za buduci rad.

Ključne riječi

kompetencije; psihosocijalni rad; studij; socijalna pedagogija; socijalni rad; psihologija

Hrčak ID:

16740

URI

https://hrcak.srce.hr/16740

Datum izdavanja:

1.10.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.764 *