Izvorni znanstveni članak
Povijesni razlozi zašto je Mirko Bogović od ilirca poslije 1861. postao mađaron
Mira Kolar-Dimitrijević
orcid.org/0000-0002-6050-5700
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Mirko Bogović, pjesnik, političar, književnik imao je znatnu ulogu od 1840. do 1875. godine i kao gospodarski faktor na uređivanju cesta, vodogradnji i željezničkih pruga. Na vojnoj školi u Srijemskoj Kamenici kraj Petrovaradina izučio je za mjernika, a kasnije je položio i ispite za pravnika. Time je bio osposobljen za sudjelovanje u gospodarskim odborima i povjerenstvima što mu je omogućilo da detaljno prati i inicira gradnju cesta, kanala i željeznica na potezu koji je trebao povezivati Podunavlje s Jadranom. Prvi je naš političar i javni djelatnik koji je spoznao važnost te veze, jer se školovao ili je radio u Varaždinu, Križevcima, Zagrebu, Szombathelyu, Pešti, Kamenici i Rijeci, dakle uvijek na potezu Drava, Sava, Dunav. Ova Bogovićeva aktivnost, koju možemo pratiti do 1881. godine, poprilično je zanemarena u našoj historiografiji. Zato Bogovićevu biografiju treba znatno upotpuniti, utoliko više što je upravo intervencija u gospodarstvu prisilila Bogovića da od jelačićevca i narodnjaka postane unionist i onda na kraju nezavisni kritičar društva, zamjerivši se i Beču i Pešti. To ga je stavilo u izolaciju od 1875. do smrti 1893., te nije dočekao toliko željeno željezničko povezivanje Križevaca s Bjelovarom, odnosno Dugog Sela s Novskom.
Ključne riječi
Mirko Bogović; Križevci; Hrvatska; željeznice; ceste; kanali; gospodarstvo
Hrčak ID:
175617
URI
Datum izdavanja:
28.12.2016.
Posjeta: 1.477 *