hrcak mascot   Srce   HID

Journal of the Forestry Society of Croatia = Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins = Revue de la Societe forestiere Croate, Vol. 141 No. 1-2, 2017

Editorial

OČEKUJEMO STRUČNI ISKORAK U ŠUMARSTVU

uredništvo HŠD ; Hrvatsko šumarsko društvo

Fulltext: croatian, pdf (445 KB) pages 5-5 downloads: 33* cite
APA 6th Edition
HŠD, u. (2017). OČEKUJEMO STRUČNI ISKORAK U ŠUMARSTVU. Šumarski list, 141 (1-2), 5-5. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/175778
MLA 8th Edition
HŠD, uredništvo. "OČEKUJEMO STRUČNI ISKORAK U ŠUMARSTVU." Šumarski list, vol. 141, no. 1-2, 2017, pp. 5-5. https://hrcak.srce.hr/175778. Accessed 22 Mar. 2019.
Chicago 17th Edition
HŠD, uredništvo. "OČEKUJEMO STRUČNI ISKORAK U ŠUMARSTVU." Šumarski list 141, no. 1-2 (2017): 5-5. https://hrcak.srce.hr/175778
Harvard
HŠD, u. (2017). 'OČEKUJEMO STRUČNI ISKORAK U ŠUMARSTVU', Šumarski list, 141(1-2), pp. 5-5. Available at: https://hrcak.srce.hr/175778 (Accessed 22 March 2019)
Vancouver
HŠD u. OČEKUJEMO STRUČNI ISKORAK U ŠUMARSTVU. Šumarski list [Internet]. 2017 [cited 2019 March 22];141(1-2):5-5. Available from: https://hrcak.srce.hr/175778
IEEE
u. HŠD, "OČEKUJEMO STRUČNI ISKORAK U ŠUMARSTVU", Šumarski list, vol.141, no. 1-2, pp. 5-5, 2017. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/175778. [Accessed: 22 March 2019]
Fulltext: english, pdf (446 KB) pages 6-6 downloads: 29* cite
APA 6th Edition
HŠD, u. (2017). WE EXPECT PROFESSIONAL UPGRADING IN FORESTRY. Šumarski list, 141 (1-2), 6-6. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/175778
MLA 8th Edition
HŠD, uredništvo. "WE EXPECT PROFESSIONAL UPGRADING IN FORESTRY." Šumarski list, vol. 141, no. 1-2, 2017, pp. 6-6. https://hrcak.srce.hr/175778. Accessed 22 Mar. 2019.
Chicago 17th Edition
HŠD, uredništvo. "WE EXPECT PROFESSIONAL UPGRADING IN FORESTRY." Šumarski list 141, no. 1-2 (2017): 6-6. https://hrcak.srce.hr/175778
Harvard
HŠD, u. (2017). 'WE EXPECT PROFESSIONAL UPGRADING IN FORESTRY', Šumarski list, 141(1-2), pp. 6-6. Available at: https://hrcak.srce.hr/175778 (Accessed 22 March 2019)
Vancouver
HŠD u. WE EXPECT PROFESSIONAL UPGRADING IN FORESTRY. Šumarski list [Internet]. 2017 [cited 2019 March 22];141(1-2):6-6. Available from: https://hrcak.srce.hr/175778
IEEE
u. HŠD, "WE EXPECT PROFESSIONAL UPGRADING IN FORESTRY", Šumarski list, vol.141, no. 1-2, pp. 6-6, 2017. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/175778. [Accessed: 22 March 2019]

Abstracts
RIJEČ UREDNIŠTVA
Ovih dana konačno smo dočekali dugo očekivanu promjenu na kormilu trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. O radu i kritici rada dosadašnje Uprave, Hrvatsko šumarsko društvo više se puta decidirano izjašnjavalo, posebice u ovoj rubrici, tražeći odgovore na različita stručna pitanja, no odgovora, a niti stručne polemike nije bilo, već samo bahato ignoriranje i odmazda, sve do otkazivanja pretplate na ovaj časopis.
Za svaki novi početak osnovno je utvrditi činjenično stanje kao temelj novoga programa/plana rada. Stoga dobronamjerno savjetujemo novoj Upravi da si kroz odgovore na naša postavljena pitanja, stručne kritike i sugestije, posebice kroz dva teksta iz rubrike Izazovi i suprotstavljanja u br. 11-12/2016. i tekst UO HŠD-a „Kako Hrvatsko šumarsko društvo promišlja šumarstvo Hrvatske“ u br. 11-12/2015., olakša uvid u činjenično stanje. Naše dobronamjerne kritike i sugestije išle su u smjeru upozoravanja na ono što je u šumi nestručno rađeno i ono što nažalost nije rađeno, a trebalo je raditi, no to bi onda išlo na uštrb dobiti koja je Upravi bila jedini cilj, bez obzira na posljedice po šumu. Naravno, osvrtali smo se i  na potrebe racionalnog  korištenja svih benefita šume i šumarstva, što je također izostalo. Zalagali smo se i zalažemo se za decentralistički oblik upravljanja šumskim bogatstvom, očekujući puno veće ovlasti rukovoditelja UŠ Podružnica i nastavno šumarija, pa i revira, kao najboljih poznavatelja odnosnih šumskih resursa i potrajnog  gospodarenja istima. Takav način gospodarenja osigurat će sveobuhvatnu korist vlasniku/državi, ali i lokalnoj zajednici, na što se očigledno zaboravilo. Naše stajalište glede stanja u šumarstvu nikada nije bilo deklarativno, nego je počivalo na činjenicama. Tako i ovdje, zagovarajući decentralizaciju upravljanja koristimo podatke iz brošure „Hrvatsko nacionalno blago“ u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) – iz članka „Šume i šumarstvo“, naših akademika Matića i Anića. Kompleksnost gospodarenja šumama  u pojedinim dijelovima Hrvatske, koja je jedna od najšumovitijih zemalja u Europi (pola ha po stanovniku), i izbora kvalitetnih šumarskih stručnjaka, ogleda se ponajprije u šumskoj vegetaciji koju tvore 102  šumske zajednice, sa čak oko 260 drvenastih vrsta i 94 vrste drveća. Zagovarajući pak nužne radove koji osiguravaju potrajno gospodarenje šumama i poboljšanje kvalitete naših šuma, a time i njihovih vrijednosti, iz istog članka navodimo kako je njih 5 % vrlo dobre kakvoće, 22 % dobre, 43 % srednje i 29 % loše kakvoće, s time da je 45 % najkvalitetnijih nizinskih šuma ocijenjeno vrlo dobrim. Ulaganje u poboljšanje navedene strukture vidljivo bi se očitovalo u ne samo većoj sirovinskoj osnovici koju je isključivo zagovarala dosadašnja Uprava, nego i ostalim benefitima šume, posebice njenoj općekorisnoj funkciji.
Kada smo postavljali pitanja glede kašnjenja ili pak izostavljanja uzgojnih radova i pogubni učinak toga na budućnost sastojine, primjerice u odnosu  na našu najvrjedniju vrstu drveća hrast lužnjak, pa i kitnjak (prema odnosnoj brošuri HAZU hrast lužnjak je zastupljen s 14,83 %, a kitnjak s 8,35 %), podsjećamo na ono što smo na Fakultetu učili o toj vrsti drveća, a zaboravljamo ta znanja primijeniti. Koristeći tekstove iz monografije „Hrast lužnjak u Hrvatskoj“ navodimo ponajprije uzgojne faze: ponik, pomladak (mlađi i stariji), mladik (mlađi i stariji), mlada, srednjedobna i starija sastojina. Tako je primjerice u starijem mladiku (15-20 god.) kulminacija visinskog prirasta i maksimalni prirast krošnje u širinu, tu se prepoznaju stabla budućnosti, što u mladoj sastojini rezultira diferencijacijom stabala i izdvajanjem u etaže. S gospodarskog stajališta imamo: koljik, letvik, stadij stupovlja i naposljetku stadij pilanske oblovine, gdje od letvika kreću prorjede i  dolazi do diferencijacije u visinske, debljinske i vrijednosne razrede. U srednjedobnoj sastojini postepeno opada biološki potencijal glede reagiranja na njegu sastojine  (50-70 god.) kada je već formirana struktura sastojine, pa je pitanje kakvi smo stručnjaci i  kako smo optimalno iskoristili određeni potencijal šumskog staništa. Na to smo neprestano upozoravali, jer svaki razvojni stadij, a ne samo navedeni, zahtijeva pravovremenu intervenciju, koja doduše predstavlja određeni trošak, ali i korist, posebice u budućnosti.
U ovome dvobroju toliko, a u sljedećemu ćemo pozornost sa sličnim podupirućim podacima obratiti na ostalo: o šumi kao infrastrukturnoj kategoriji, općekorisnim funkcijama šume, o odnosima s preradom drva, o odnosu društva i politike prema šumi i šumarstvu i slično.
Uredništvo

Hrčak ID: 175778

URI
https://hrcak.srce.hr/175778

[english]

Visits: 147 *