hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.1

Utjecaj klimatoloških parametara na početak otvaranja pupova poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl)

Ivan Andrić ; Department of Forest Genetics, Dendrology and Botany, Faculty of Forestry University of Zagreb
Davorin Kajba ; Department of Forest Genetics, Dendrology and Botany, Faculty of Forestry University of Zagreb

Puni tekst: engleski, pdf (719 KB) str. 7-12 preuzimanja: 155* citiraj
APA 6th Edition
Andrić, I. i Kajba, D. (2017). The impact of environmental drivers on narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) budburst dates. Šumarski list, 141 (1-2), 7-12. https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.1
MLA 8th Edition
Andrić, Ivan i Davorin Kajba. "The impact of environmental drivers on narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) budburst dates." Šumarski list, vol. 141, br. 1-2, 2017, str. 7-12. https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.1. Citirano 14.10.2019.
Chicago 17th Edition
Andrić, Ivan i Davorin Kajba. "The impact of environmental drivers on narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) budburst dates." Šumarski list 141, br. 1-2 (2017): 7-12. https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.1
Harvard
Andrić, I., i Kajba, D. (2017). 'The impact of environmental drivers on narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) budburst dates', Šumarski list, 141(1-2), str. 7-12. https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.1
Vancouver
Andrić I, Kajba D. The impact of environmental drivers on narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) budburst dates. Šumarski list [Internet]. 2017 [pristupljeno 14.10.2019.];141(1-2):7-12. https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.1
IEEE
I. Andrić i D. Kajba, "The impact of environmental drivers on narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) budburst dates", Šumarski list, vol.141, br. 1-2, str. 7-12, 2017. [Online]. https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.1

Sažetak
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) je brzorastuća heliofilna vrsta, koja u Hrvatskoj tvori veće ili manje prirodne šumske komplekse duž toka rijeke Save. Jedna je od ekonomski najvažnijih vrsta šumskoga drveća, no uzmemo li u obzir značaj poljskog jasena s ekološkog gledišta, tada mu je vrijednost nemjerljivo viša. Glavni problemi u prirodnim sastojinama poljskog jasena su smanjena vitalnost i odumiranje stabala te izostanak redovnog plodonošenja, čiji se uzroci ogledaju u sinergiji više biotičkih i abiotičkih čimbenika, kao i šumskouzgojnih zahvata. Kritični prioriteti u pogledu budućnosti klime su upravljanje vodnim resursima i razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na biljni pokrov u kojem fenologija predstavlja najbolji instrument za detekciju i procjenu klimatskih promjena. U podnebljima s izraženim vremenskim sezonalnostima šumsko drveće se na te uvjete rasta prilagođava fenologijom, te je u svrhu procjene mogućih utjecaja klimatskih promjena na uspijevanje različitih šumskih ekosustava važno razumijeti klimatske parametre koji izravno utječu na fenološka ispoljavanja. Fenološka istraživanja su provedena u klonskoj sjemenskoj plantaži na području UŠP Nova Gradiška (sjemenska regija srednja Posavina). Istraživanja su obuhvatila 168 biljaka (42 klona sa po četiri ramete po klonu) kroz četiri vegetacijske sezone. Ciljana faza fenoloških motrenja bila je faza u kojoj je vidljivo bubrenje te djelomično razdvajanje ljuski pupa. U svrhu fenološkog modeliranja izabrana su tri klimatološka parametra (temperatura, oborine i insolacija) s tri različita početna datuma zbrajanja (1. studeni; 1. prosinac i 1. siječanj). Sve dnevne vrijednosti temperatura, oborina i insolacije preuzete su od DHMZ (Državni hidrometeorološki zavod) s meteorološke postaje Gorice udaljene jedan km od klonske sjemenske plantaže. Prvi korak bio je utvrditi korelacijski odnos između početka listanja i devet različitih varijabli, za što je korištena Spearman-ova korelacija (rs). Linearnom regresijom analizirani su svi setovi podataka zasebno za cijeli period istraživanja (2012., 2014., 2015., 2016.). Multivarijatnom regresijom ispitan je najbolji podskup varijabli za opisivanje početka listanja. Prvotno su pomoću funkcije leap ispitana po tri najbolja podskupa za svaku veličinu, koji su kasnije rangirani po R2 kriteriju. U završnom dijelu izrađeni su modeli kroz stepwise metodu i funkciju step, a na osnovi Akaike informacijskog kriterija (AIC). Za sve tri varijable temperaturnih suma (TEMP_NOV; TEMP_DEC; TEMP_JAN) u odnosu na početak listanja nije utvrđena korelacija (rs=-0,003; rs=-0,056; rs=-0,086). Korelacijski odnosi s oborinama su pozitivni (PREC_NOV; PREC_DEC; PREC_JAN) te su po svojim vrijednostima između temperature i insolacije (rs=0,049; rs=0,372; rs=0,247). Koeficijenti korelacije za varijable insolacije (INS_NOV; INS_DEC; INS_JAN) su također pozitivni i u odnosu na ostala dva parametra (temperatura i oborine) pokazuju najznačajnije vrijednosti (rs=0,712; rs=0,652; rs=0,643), kako je prikazano na slici 1. Linearnim regresijskim analizama R2 dobivene su sljedeće vrijednosti za varijable temperature: TEMP_NOV, R2=0,0000055763; TEMP_DEC, R2=0,02232327; TEMP_JAN, R2=0,06649362, za oborine: PREC_NOV, R2=0,01296022; PREC_DEC, R2=0,1739241, PREC_JAN, R2=0,000582928, a za insolaciju: INS_NOV, R2=0,5903499; INS_DEC, R2=0,5108205, INS_JAN, R2=0,3673219 (tablica 1). Najznačajnije vrijednosti R2 (INS_NOV, INS_DEC, INS_JAN i PREC_DEC) prikazane su i grafički na slici 2. Multivarijantnom regresijskom analizom, a na osnovi funkcije leap ispitana su po tri najbolja podskupa za svaku veličinu podskupa te su zatim rangirani po R2 kriteriju (slika 3). Iz grafikona se zaključuje da je za najnižu vrijednost R2 od 0,99 potrebno uključiti pet varijabli (TEMP_NOV, TEMP_JAN, INS_DEC, INS_JAN i PREC_DEC), a za najvišu vrijednost osam varijabli (sve osim INS_DEC). Zadnji korak testiranja utjecaja okolišnih varijabli na početak listanja bila je također multivarijatna regresijska analiza sa stepwise metodom i step funkcijom. Korišten je Akaike informacijski kriterij (AIC, manje vrijednosti – značajniji utjecaj). Rezultati stepwise multivarijatne regresijske analize prikazani su u tablici 2. Najbolji model za opisivanje početka listanja po AIC kriteriju je peti model. Od sva tri ispitana klimatološka parametra (temperatura, oborine i insolacija) i to kroz sve provedene analize u radu, insolacija se pokazala kao čimbenik koji najznačajnije opisuje početak listanja kod poljskog jasena.

Ključne riječi
klimatske promjene; temperatura; insolacija; oborine; fenologija

Hrčak ID: 175780

URI
https://hrcak.srce.hr/175780

[engleski]

Posjeta: 335 *