hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

PEDAGOGIJSKI POGLED NA STRATEŠKE EUROPSKE ODGOJNO-OBRAZOVNE DOKUMENTE

Zvonimir Komar ; Filozofski fakultet u Zagrebu; Odsjek za pedagogiju

Puni tekst: hrvatski, pdf (39 MB) str. 25-36 preuzimanja: 260* citiraj
APA 6th Edition
Komar, Z. (2016). PEDAGOGIJSKI POGLED NA STRATEŠKE EUROPSKE ODGOJNO-OBRAZOVNE DOKUMENTE. Život i škola, LXII (3), 25-36. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/176540
MLA 8th Edition
Komar, Zvonimir. "PEDAGOGIJSKI POGLED NA STRATEŠKE EUROPSKE ODGOJNO-OBRAZOVNE DOKUMENTE." Život i škola, vol. LXII, br. 3, 2016, str. 25-36. https://hrcak.srce.hr/176540. Citirano 28.10.2020.
Chicago 17th Edition
Komar, Zvonimir. "PEDAGOGIJSKI POGLED NA STRATEŠKE EUROPSKE ODGOJNO-OBRAZOVNE DOKUMENTE." Život i škola LXII, br. 3 (2016): 25-36. https://hrcak.srce.hr/176540
Harvard
Komar, Z. (2016). 'PEDAGOGIJSKI POGLED NA STRATEŠKE EUROPSKE ODGOJNO-OBRAZOVNE DOKUMENTE', Život i škola, LXII(3), str. 25-36. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/176540 (Datum pristupa: 28.10.2020.)
Vancouver
Komar Z. PEDAGOGIJSKI POGLED NA STRATEŠKE EUROPSKE ODGOJNO-OBRAZOVNE DOKUMENTE. Život i škola [Internet]. 2016 [pristupljeno 28.10.2020.];LXII(3):25-36. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/176540
IEEE
Z. Komar, "PEDAGOGIJSKI POGLED NA STRATEŠKE EUROPSKE ODGOJNO-OBRAZOVNE DOKUMENTE", Život i škola, vol.LXII, br. 3, str. 25-36, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/176540. [Citirano: 28.10.2020.]

Sažetak
Promišljanje ovoga rada kreće od postavke da je pri analizi, kritici i promišljanju alternativa današnjih razvojnih i obrazovnih strategija Europske unije centralan, a gotovo redovito izostajući moment, onaj njihovog teorijsko‐pedagogijskog utemeljenja. Bilo da se radi eksplicitno o nacrtima za reformu visokog obrazovanja, bilo da se o cjelovitom sustavu odgoja i obrazovanja govori kao o podsustavu šireg gospodarskog sustava, perspektiva iz koje se kreće je ona samorazumljivosti pretpostavljenih, funkcionalno određenih ciljeva, pri čemu se pitanja reformi potom svode na tehničke kategorije standardizacije proizvoda, kontrole kvalitete, stroge svrsi‐shodnosti, eksplicitne mjerljivosti, ponovljivosti i efikasnosti u odnosu input‐output. U tako postavljenom okviru, teorijsko‐pedagogijsko mišljenje nužno iščezava, čime se gubi svaki kritički, emancipatorski i humanističko‐razvojni potencijal odgoja i obrazovanja, a didaktika kao odvojena od problema opće pedagogije, sistematske pedagogije i filozofije odgoja biva reducirana na puku odgojno‐obrazovnu tehniku. Teza rada je da se pri pedagogijskom kritičkom čitanju u centralnoj ideji današnjih EU reformi obrazovanja (počevši od Sorbonske i Bolonjske deklaracije, preko Lisabonske strategije, pa da Europe 2020 strategije i Rethinking education inicijative) otkriva jedna nereflektirana ideja obrazovanja usmjerenog na cilj, koja je vrlo usporediva sa idejama teorijsko‐pedagogijski prevladanih američkih teoretičara kurikuluma s početka i prve polovice 20. stoljeća poput Franklina Bobbitta i Ralpha Tylera. U prirodnom suživotu takvih obrazovnih ideja i suvremenog neoliberalnog kapitalizma, pedagogijskom oku nameće se pitanje ‐ je li ono što danas u Europskoj uniji nastupa pod imenom reforme obrazovanja kretanje prema istinskom "europskom obrazovanju" ili se ipak radi o konačnoj smrti europskog obrazovanja i duha.

Ključne riječi
humanizam; ideja; pedagogija; reforma; performativnost

Hrčak ID: 176540

URI
https://hrcak.srce.hr/176540

[engleski] [njemački]

Posjeta: 616 *