hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.11567/met.32.3.2

Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju

Jelena Nakićen ; Split
Anica Čuka   ORCID icon orcid.org/0000-0002-4227-2763 ; Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 319-351 preuzimanja: 1.895* citiraj
APA 6th Edition
Nakićen, J. i Čuka, A. (2016). Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju. Migracijske i etničke teme, 32 (3), 319-351. https://doi.org/10.11567/met.32.3.2
MLA 8th Edition
Nakićen, Jelena i Anica Čuka. "Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju." Migracijske i etničke teme, vol. 32, br. 3, 2016, str. 319-351. https://doi.org/10.11567/met.32.3.2. Citirano 29.07.2021.
Chicago 17th Edition
Nakićen, Jelena i Anica Čuka. "Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju." Migracijske i etničke teme 32, br. 3 (2016): 319-351. https://doi.org/10.11567/met.32.3.2
Harvard
Nakićen, J., i Čuka, A. (2016). 'Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju', Migracijske i etničke teme, 32(3), str. 319-351. https://doi.org/10.11567/met.32.3.2
Vancouver
Nakićen J, Čuka A. Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju. Migracijske i etničke teme [Internet]. 2016 [pristupljeno 29.07.2021.];32(3):319-351. https://doi.org/10.11567/met.32.3.2
IEEE
J. Nakićen i A. Čuka, "Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju", Migracijske i etničke teme, vol.32, br. 3, str. 319-351, 2016. [Online]. https://doi.org/10.11567/met.32.3.2

Sažetak
Jedan je od najvažnijih demografskih procesa na hrvatskom otočnom prostoru depopulacija. Ona je posljedica intenzivnog iseljavanja, mahom mladog stanovništva, i negativne prirodne promjene. Mali hrvatski otoci i otoci smješteni podalje od kopna ponajviše su zahvaćeni tim procesom, dok je na pojedinim površinom većim i kopnu bližim ili premoštenim otocima čak zabilježen blagi porast broja stanovnika posljednjih nekoliko popisnih godina. Jedan od otoka koji je niz godina bio izložen intenzivnoj depopulaciji, a u novije vrijeme bilježi blagi porast broja stanovnika jest i otok Brač. U radu se analiziraju demografski pokazatelji koji svjedoče o intenzivnoj depopulaciji koja je zahvatila čitav otok u većem dijelu 20. stoljeća, no posljednjih nekoliko popisnih godina broj stanovnika dijela otočnih naselja u porastu je ili tek u manjem padu. Kako je u pojedinim slučajevima često riječ o fiktivnom porastu uzrokovanom tzv. administrativno doseljenim stanovnicima, istraživanjem provedenim u obliku anketnog ispitivanja nastojalo se istražiti u kojoj je mjeri stanovništvo zadovoljno životom na otoku te kakav je njihov trenutačni stav prema iseljavanju. Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanika zadovoljna je uvjetima života na otoku i ne razmišlja o odlasku. Analizom varijance testirano je i nekoliko hipoteza postavljenih na početku istraživanja. Rezultati testiranja pokazali su primjerice da učestalost posjeta Splitu kao najbližemu većem urbanom i regionalnom središtu ne utječe na želju za odlaskom s otoka te da su najčešći razlozi cirkulacije prema Splitu zdravstveni, čime se zdravstvena infrastruktura nameće kao glavni nedostatak života na otoku.

Ključne riječi
iseljavanje; depopulacija; hrvatski otoci; Brač

Hrčak ID: 177002

URI
https://hrcak.srce.hr/177002

[engleski]

Posjeta: 2.579 *