Izvorni znanstveni članak
Sukonstrukcija interkulturalnog kurikuluma. komparacija određenih obilježja hrvatske kulture kod srednjoškolaca i njihovih nastavnika (Hofstedeov model)
Renata Burai
orcid.org/0000-0002-5634-2996
; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Podaci koji se koriste u ovom radu dobiveni su uz znanstveno istraživački projekt „Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima“, voditelj projekta: prof. dr. sc. Neven Hrvatić, u periodu 2007. do 2012. godine. U radu se elaboriraju osnovni elementi koji predstavljaju polazište za izradu hrvatskoga nacionalnog kurikuluma kao i za interkulturalne dimenzije kurikuluma. Potom se obrazlaže jedan od mogućih pristupa istraživanja kulturnih razlika -
prema Hofstedeovom modelu, temeljem kojeg je i nastao ovaj rad. Cilj ovog rada bio je definirati neke od bitnih odrednica sukonstrukcije interkulturalnog kurikuluma određivanjem obilježja nacionalne kulture mladih. U projektu je korišten upitnik, modificirani Hofstedeov model, koji se sastoji od 109 čestica. Njegov se sadržaj odnosi na četiri dimenzije: hijerarhijsku distancu, muževnost/ženstvenost, individualizam/kolektivizam i kontrolu neizvjesnosti (anksioznosti). Na osnovi istraživanja navedenih dimenzija nacionalne kulture dolazi se do spoznaje o osnovnim obilježjima nacionalne kulture i vrijednostima koje se cijene u određenome društvu. U ispitivanju određenih obilježja hrvatske kulture upitnik je valjano ispunilo 1978 učenika i 272 nastavnika iz 27 srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Istraživanjem su ispitani stavovi i vrijednosti srednjoškolaca i njihovih nastavnika o životu, radu i društvu; kakve su razlike u stavovima između učenika i nastavnika te postoje li razlike u stavovima između učenika s obzirom na spol, dob i regionalnu pripadnost. Analizom određenih obilježja mladih u Republici Hrvatskoj prema Hofstedeovim dimenzijama, dobili smo uvid u „prosječne tendencije“ njihovih stavova i vrijednosti. Prvi problem istraživanja ukazuje da kod mladih prevladavaju egalitarna uvjerenja (izražen srednji stupanj hijerarhijske distance), da su na granici između individualizma i kolektivizma, podjednako orijentirani prema vrijednostima definiranim u dimenziji muževnost/ženstvenost, te su na ljestvici srednjeg stupnja anksioznosti. Analizirajući drugi problem istraživanja, utvrdili smo da rezultati istraživanja nacionalne kulture ukazuju na bliske stavove učenika i nastavnika koji ih, kao pokazatelji određenih obilježja hrvatske nacionalne kulture, smještaju u srednje do nisku hijerarhijsku distancu. To podrazumijeva netoleriranje nejednakosti u društvu, podjednaku sklonost individualizmu i kolektivizmu, zatim srednjoškolce i njihove nastavnike s izraženim ženstvenim i podjednako muževno ženstvenim osobinama te s izraženom srednjom kontrolom neizvjesnosti. Trećim problemom istraživanja koji se odnosio na utvrđivanje razlika s obzirom na spol učenika, najveća razlika iskazana je u dimenziji muževnost/ženstvenost, zatim u kontroli neizvjesnosti, hijerarhijskoj distanci i individualizmu. S obzirom na dob učenika nije utvrđena statistički značajna razlika. S obzirom na regiju iz koje učenici dolaze utvrđene su razlike u sve četiri dimenzije.
Ključne riječi
društvene vrijednosti; dimenzije kulture Geerta Hofstedea; identitet; interkulturalizam; interkulturalni identitet; interkulturalni kurikulum; kurikulum; kultura; kulturni pluralizam; kulturni relativizam
Hrčak ID:
177387
URI
Datum izdavanja:
16.6.2016.
Posjeta: 1.961 *