Stručni rad
https://doi.org/10.15644/asc51/1/9
Osteonekroza mandibule kao posljedica pulpo-parodontnog sindroma: prikaz slučaja i pregled literature
Dragana Gabrić
orcid.org/0000-0003-0213-1170
; Zavod za oralnu kirurgiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Sven Seiwerth
; Zavod za patologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Anja Baraba
; Zavod za endodonciju i restorativnu stomatologiju Stomatološkog fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Vanja Vučićević Boras
; Zavod za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Klinički bolnički centar Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Dosadašnje spoznaje: Ishemične koštane bolesti multifaktorijalne su etiologije. Potrebno je eliminirati kronične upale odontogene etiologije u svrhu prevencije osteonekroze čeljusti. Prikaz slučaja: Opisan je neobičan slučaj osteonekroze nastale zbog pulpo-parodontnog sindroma i posljedične nekroze pulpe. Riječ je o 38-godišnjoj ženi kojoj je nađena eksponirana kost u promjeru od osam milimetara u lingvalnoj regiji u području donjega desnog trećeg molara. Pacijentica je inače anamnestički bila zdrava i nije uzimala nikakve lijekove. Nakon iscrpne anamneze nisu nađene nikakve ranije bolesti. Opovrgnula je bilo kakav oblik lokalne traume. Kompletna krvna slika
bila je uredna. Na ortopantomogramu uočen je dubok parodontni džep između zuba 47 i 48, a na CBCT-u dubok parodontni džep između molara i koštani sekvestar u području lingvalnog kortikalisa.
Primijenjena je topikalna terapija u obliku adhezivnog parodontnog zavoja te betametazon mast u orabazi, ali bezuspješno. Zbog toga je određena jednotjedna terapija amoksicilinom. S obzirom na to da i dalje nije bilo rezultata, ekstrahiran je treći molar te uklonjena nekrotična kost, modeliran je alveolarni greben i rana sašivena primarno. Nakon šivanja ponovno je postavljen intraoralni resorptivni zavoj. Uzet je bris iz rane za mikrobiološku obradu, no nije bilo polimorfonukleara ili mikroorganizama. Mikrobiološki uzorak nekrotične kosti pokazao je mnoštvo gram-pozitivnih koka, ali polimorfonukleari također nisu nađeni. Nakon histopatološke analize postavljena je dijagnoza akutne kronične upale. Rana je potpuno zacijelila sedam dana nakon kirurškoga zahvata. Zaključak: Prikazani slučaj opisuje mogućnost nastanka osteonekroze čeljusti kao posljedice pulpoparodontnog sindroma, odnosno nekroze pulpe.
Ključne riječi
donja čeljust; kost, nekroza; zubna pulpa, nekroza; koki, gram-pozitivni
Hrčak ID:
177499
URI
Datum izdavanja:
17.3.2017.
Posjeta: 2.538 *