hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.8

Ekološka marginalizacija i lokalni odgovori u ruralnoj Grčkoj

Eugenia A. Petropoulou ; School of Social, Economic and Political Science, University of Crete, Gallos Rethymno, Greece

Puni tekst: engleski, pdf (153 KB) str. 121-141 preuzimanja: 495* citiraj
APA 6th Edition
Petropoulou, E.A. (2016). Aspects of Ecological Marginalization and Alternative Local Responses in Rural Greece. Socijalna ekologija, 25 (1-2), 121-141. https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.8
MLA 8th Edition
Petropoulou, Eugenia A.. "Aspects of Ecological Marginalization and Alternative Local Responses in Rural Greece." Socijalna ekologija, vol. 25, br. 1-2, 2016, str. 121-141. https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.8. Citirano 15.08.2020.
Chicago 17th Edition
Petropoulou, Eugenia A.. "Aspects of Ecological Marginalization and Alternative Local Responses in Rural Greece." Socijalna ekologija 25, br. 1-2 (2016): 121-141. https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.8
Harvard
Petropoulou, E.A. (2016). 'Aspects of Ecological Marginalization and Alternative Local Responses in Rural Greece', Socijalna ekologija, 25(1-2), str. 121-141. https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.8
Vancouver
Petropoulou EA. Aspects of Ecological Marginalization and Alternative Local Responses in Rural Greece. Socijalna ekologija [Internet]. 2016 [pristupljeno 15.08.2020.];25(1-2):121-141. https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.8
IEEE
E.A. Petropoulou, "Aspects of Ecological Marginalization and Alternative Local Responses in Rural Greece", Socijalna ekologija, vol.25, br. 1-2, str. 121-141, 2016. [Online]. https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.8

Sažetak
Uvjeti pod kojima žive stanovnici ruralnih područja, načini na koje iskorištavaju prirodne resurse i izgledi koje imaju za održanje u budućnosti uvijek su barem dijelom odraz politika nacionalnih vlada, politika ekonomskog i sektorskog razvoja Europske unije, te različitih procesa poput globalizacijskih. U radu se kroz ideju ekološke marginalizacije žele prikazati posljedice jačanja sprege između politike Europske unije, grčke vlade i domaćih grčkih proizvođača kroz razvoj intenzivne poljoprivrede. S obzirom da su mnogi prirodni resursi – tlo, voda i bioraznolikost – već postali dio proizvodnih sustava industrijske poljoprivrede, u radu se ta proizvodnja analizira kako bi se pokazalo da politike grčke vlade, pristup Europskoj zajednici 1981. godine, te načini lokalnog iskorištavanja tla najviše doprinose mogućim posljedicama za budući poljoprivredni razvoj. Iako postoje varijacije u učincima intenzivne poljoprivrede s obzirom na regije, pa neke ruralne regije imaju koristi od njenog razvoja, analiza upućuje na zaključak da ruralno stanovništvo i ruralne zajednice te građani periurbanih područja nose najveći teret proizvodnog sustava industrijske poljoprivrede. Jedan od glavnih razloga pronalazimo u postojećim „spregama“ unutar intenzivne industrijske poljoprivrede koje doprinose jačanju pritiska na ekološki integritet ruralnih područja, što pak dovodi do uništavanja okoliša i marginalizacije ili napuštanja poljoprivrede. Na kraju, u radu se analiziraju slučajevi Alternativnih agro-prehrambenih mreža (engl. Alternative Agro-Food Networks - AAFN) u Grčkoj kako bi se ukazalo na načine na koje je moguće razvijati socio-ekonomsku održivost i zdravlje lokalnih proizvođača i potrošača kao alternativu postojećem sustavu intenzivne agro-industrijske poljoprivrede koja dovodi do ekološke marginalizacije.

Ključne riječi
Alternative Agro-Food Networks; ekološka marginalizacija; Europska unija; Grčka; ruralna područja

Hrčak ID: 178365

URI
https://hrcak.srce.hr/178365

[engleski] [njemački]

Posjeta: 767 *