hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.6

Antropocen – kakav kraj kapitalizma?

Matko Meštrović ; Ekonomski institut, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (159 KB) str. 191-208 preuzimanja: 325* citiraj
APA 6th Edition
Meštrović, M. (2016). Antropocen – kakav kraj kapitalizma?. Socijalna ekologija, 25 (1-2), 191-208. https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.6
MLA 8th Edition
Meštrović, Matko. "Antropocen – kakav kraj kapitalizma?." Socijalna ekologija, vol. 25, br. 1-2, 2016, str. 191-208. https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.6. Citirano 03.12.2020.
Chicago 17th Edition
Meštrović, Matko. "Antropocen – kakav kraj kapitalizma?." Socijalna ekologija 25, br. 1-2 (2016): 191-208. https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.6
Harvard
Meštrović, M. (2016). 'Antropocen – kakav kraj kapitalizma?', Socijalna ekologija, 25(1-2), str. 191-208. https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.6
Vancouver
Meštrović M. Antropocen – kakav kraj kapitalizma?. Socijalna ekologija [Internet]. 2016 [pristupljeno 03.12.2020.];25(1-2):191-208. https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.6
IEEE
M. Meštrović, "Antropocen – kakav kraj kapitalizma?", Socijalna ekologija, vol.25, br. 1-2, str. 191-208, 2016. [Online]. https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.6

Sažetak
Prije dvjestotinjak godina započelo je geološko razdoblje, obilježeno izrazitim utjecajem ljudske aktivnosti na ekosferu, a u novije vrijeme zadobiva znanstveno ime antropocen. To neumitno iziskuje da se otvori pitanje odnosa prirodnih znanosti i moći, kulture te humanističke misli. Svijet se više ne može razmatrati kao stvar za sebe, kao ekvilibrij, ili kao točka razlikovanja prema kojoj se može pobliže označiti što je ljudsko, što povijesno, što društveno (Wark, 2015). Odrednice „ljudski dominiranog“ geološkog razdoblja valja pojmovno propitati u kapitalističkom obliku društvenih odnosa. To je oblik društva u kojem materijalni odnosi prevladavaju između ljudi, a društveni između stvari, dok cirkulacija novca kao kapitala ima samosvrhu u sebi. Subjekt nije čovjek (ni vladajuća klasa), nego kapital (Cunha, 2015).
Znanost je toliko isprepletena s vrijednosno opterećenim pretpostavkama da se antropocen pokazuje kao nešto više ili različito od znanstvenog pojma, pa je posve upitno što pojam antropocen zapravo znači. Predstaviti sadašnji moment transhistorijski, ne razlikujući razna društva prostorno ili vremenski, bilo bi opravdano samo kad bismo smatrali da je naša sadašnja situacija u osnovi posljedica naše biologije (Baskin, 2014). Priča o geološkom djelovanju čovječanstva odvlači pozornost od ključnih pitanja moći, geopolitike i naslijeđa imperijalizma. A upravo su ti činioci proizveli svijet u kojem je raspodjela koristi i tereta duboko i nepravedno iskrivljena. Uzroci globalnih okolišnih promjena su sociogenetski, a ne antropogenetski. Stoga ni antropocen kao pojam ne može dati objašnjenje za ekološku krizu niti politički recept za njeno prevladavanje (Eckersley, 2015). Oblici svijesti koje je konstituirao kapital, ili „objektivni oblici mišljenja“, ne propadaju sami od sebe. U mjeri u kojoj su dosegnute povijesne granice kapitalizma, izbijaju snažne napetosti između nemogućnosti da se nastavi realna valorizacija i opće svijesti koja pounutruje kapitalističke uvjete postojanja i ne može (ili neće) zamisliti ništa drugo nego živjeti u tim oblicima (Kurz, 2011).
U članku su iznesene tek neke okvirne naznake postavki neophodnih da se upitni pojam iz naslova razotkrije u njegovom mnogolikom licu i naličju. Veze između navedenih stavaka su implicitne te bi valjalo razmotriti pitanje kako dublje i cjelovitije istražiti njihove odnose.

Ključne riječi
antropocen; transhistorija; sociogenetika; antropogenetika; društveni fetišizam

Hrčak ID: 178368

URI
https://hrcak.srce.hr/178368

[engleski] [njemački]

Posjeta: 771 *