Esej

PSIHOANALITIČKO RAZUMIJEVANJE GOVORA MRŽNJE

Eduard Klain ; Klinika za psihologijsku medicinu, Zagreb Hrvatska

Sažetak

Govor mržnje je verbalizacija negativnih emocija destruktivnog karaktera. On je nažalost potreba čovjeka i vrlo je čest u ljudskom društvu. Nagonske je prirode i potaknut vanjskim faktorima. Čovjek je narcistično biće i svaka povreda samoljublja izaziva projekciju, a česta projekcija je govor mržnje.U obiteljima i drugim skupinama govor mržnje je prouzročen malignim predrasudama, generalizacijom mržnje, narcizmom malih razlika. Posebno pogodno tlo za govor mržnje je velika skupina koja ima sugestivno značenje i u kojoj se razvijaju najniži ljudski nagoni i visok stupanj destruktivne agresije. U zemljama bivše Jugoslavije stoljećima se gajio govor mržnje među raznim narodima i religijama, a izražen je u Domovinskom ratu u punoj destruktivnosti.Pomogla mu je i pojava karizmatskih vođa koji su narod nahuškali na drugi narod. Goleme su posljedice govora mržnje na pojedinca, na obitelj i na druge skupine. Ubojstva, mučenja, progoni i osvete, a u posljednje vrijeme i terorizam pokazuju koliko je govor mržnje teška bolest koja se vrlo teško liječi. Nada je u mladim ljudima kojima bi trebalo pomoći da prihvate razlike među ljudima i narodima i preko njih bismo mogli spriječiti govor mržnje i vrlo opasan intergeneracijski prijenos mržnje i njegovih razornih afekata. Mi danas još uvijek stradavamo od posljedica govora mržnje.

Ključne riječi

govor mržnje; verbalna manifestacija mržnje; negativne emocije; agresivni nagon

Hrčak ID:

179372

URI

https://hrcak.srce.hr/179372

Datum izdavanja:

1.9.2003.

Posjeta: 2.840 *