Stručni rad
Mjerenje duljine luka Bečkog meridijana od Brna do Varaždina
Miljenko Solarić
; Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Kačićeva 26, 10000 Zagreb
Nikola Solarić
; Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Kačićeva 26, 10000 Zagreb
Sažetak
U uvodu je dan kratki prikaz upotrebe trigonometrijskih lanaca za određivanje duljina lukova meridijana u Europi, ali i njihovo proširivanje na trigonometrijske mreže za izradu suvremenih točnih karata u Francuskoj. Poslije posjeta Ruđera Boškovića hrvatsko-ugarskoj kraljici i rimsko-njemačkoj carici Mariji Tereziji, ona je naložila isusovcu Josephu Liesganigu da izmjeri duljinu luka meridijana od Brna (Soběšica) preko Beča i Graza do Varaždina uspostavom i mjerenjem lanca trokuta. Taj je potez dug oko 320 km, tj. razlika geografskih širina polazne i završne točke toga lanca iznosila je 2° 56' 45,85''. Izravno su izmjerene dvije duljine baza trigonometrijskog lanca i to između Wiener Neustadta i Neunkirchena duga 6410,903 bečkih hvata (12 158,175 m) i između Seyringa i Glizendorfa u Moravskom polju (Moravské pole, Marchfeld) duga 6387,862 bečka hvata (12 114,478 m). Prethodne rezultate mjerenja duljine Bečkog meridijana Liesganig je objavio u Philosophical Transactions u Londonu 1768., a poslije i konačne rezultate na latinskom jeziku u djelu Dimensio Graduum Meridiani Viennensis et Hungarici 1770. godine. Njegovi su rezultati ubrzo bili kritizirani, a poslije i provjeravani. Trigonometrijska točka Varaždin prva je i najstarija trigonometrijska točka u Hrvatskoj.
Ključne riječi
mjerenje duljine luka meridijana; trigonometrijski lanac; Bečki meridijan; zenitni sektor; kvadranta
Hrčak ID:
179794
URI
Datum izdavanja:
20.12.2016.
Posjeta: 1.235 *