Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.21464/sp31112

Čiji razum, čiji zakon, čija javnost? »Političko« i hegemonijski suverenitet kod Carla Schmitta

Funda Günsoy ; Uludağ University, Arts and Sciences Faculty, Görükle Campus, TR–16059 Nilüfer/Bursa


Puni tekst: hrvatski pdf 399 Kb

str. 169-180

preuzimanja: 780

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 399 Kb

str. 169-180

preuzimanja: 528

citiraj

Puni tekst: francuski pdf 399 Kb

str. 169-180

preuzimanja: 349

citiraj

Puni tekst: njemački pdf 399 Kb

str. 169-180

preuzimanja: 322

citiraj


Sažetak

Carl Schmitt je jedan od najposvećenijih protivnika liberalnog univerzalizma sa svojim pojmom pluralističke, racionalne i uključive konsenzualne politike kao progresivnog demokratskog projekta i svojeg razumijevanja političke arene kao pročišćene, od sukoba slobodne, i na taj način progresivne kretnje demokratske logike. U ovom radu nastojat ću pokazati Schmittove pesimističke i negativne stavove, zasnovane na ontološkim i teološkim temeljima, o deliberativnom modelu politike koja tvrdi da partikularna volja može doći do koncepta zajedničkog javnog interesa ili zajedničkog dobra kroz raspravu i dijalog. Nadalje, pokušat ću pokazati da unutar Schmittovog projekta koncept diktature suverena postoji kao nužni kontrapunkt pojmu politič- kog. Schmitt odbija razumijevati politički život kao medij dijalog koji vodi razumskom konsenzusu. U ovom kontekstu, suveren iz Schmittove teorije mora se razumijevati upravo kao sila napravljena da proizvodi homogenost kroz hegemoniju. Hegemonija, u Gramscijevom smislu, nije gola opresivna sila. Namjesto toga, odnosi se na vladajuću silu sposobnu upisati vlastitu ideologiju i pogled na svijet u javnost kroz uvjeravanje. U tom okviru, ljevičarski mislitelji poput Mouffea, koji preporuča da moramo misliti »sa Schmittom protiv Schmitta« kako bismo razvili novo demokratsko političko razumijevanje, svraćaju pozornost na Schmittovu tezu da je svaki politički identitet u funkciju »mi–oni« antinomije, ali im promiče činjenica da je nemoguće deducirati koncept zbiljski demokratske javne sfere iz Schmittove teorije. Kao što će biti naglašenu u radu, demokracija u Schmittovom smislu može biti savršena forma suverenosti, takva kakva usuprot liberalnoj demokraciji rezultira homogenizacijom i isključenjem heterogenosti, te na taj način mora biti začeta kao fundamentalno hegemonijski sistem. Schmittov ideal demokracije zahtijeva da politički identiteti, javno mišljenje, javna sfera i formiranje volje vudu rezultati suverenove volje i bez prostora za raspravu.

Ključne riječi

Carl Schmitt; moderna; političko; javna sfera; Chantal Mouffe; Karl Marx; društvena određenost

Hrčak ID:

179899

URI

https://hrcak.srce.hr/179899

Datum izdavanja:

5.9.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski francuski njemački

Posjeta: 3.218 *