Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.21464/sp31107

Modernistička tradicija u djelima Hedda Gabler i Kada se mi mrtvi probudimo Henrika Ibsena

Nemanja Vujičić orcid id orcid.org/0000-0003-1400-550X ; Maksima Gorkog 2/18, RS–18000 Niš


Puni tekst: hrvatski pdf 428 Kb

str. 105-115

preuzimanja: 514

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 428 Kb

str. 105-115

preuzimanja: 566

citiraj

Puni tekst: francuski pdf 428 Kb

str. 105-115

preuzimanja: 376

citiraj

Puni tekst: njemački pdf 428 Kb

str. 105-115

preuzimanja: 1.322

citiraj


Sažetak

Cilj je rada pokazati da Ibsenove drame Hedda Gabler i Kada se mi mrtvi probudimo općenito podržavaju modernističku ideologiju, kao što su to sumirali Lionel Trilling u eseju »On the Teaching of Modern Literature« te Toril moi u knjizi Henrik Ibsen and the Birth of Modernism: Art, Theater, Philosophy. Trilling određuje temu modernističke literature kao »prepirku s kulturom«, koristeći kao referencu Nietzscheov nauk da je estetika, a ne etika, primarna čovjekova metafizička aktivnost, s fokusom na »primitivne« i umjetničke dionizijske strasti, koje to razdoblje priznaje kao ljudima urođene. Moijeva studija, s druge strane, razmatra »estetički idealizam« 18. i 19. stoljeća, za kojeg se čini da obezvređuje taj dio čovjeka. Imajući ovaj teorijski okvir u vidu, možemo tvrditi da Ibsen najavljuje modernističko doba koje raskida s idealističkom tradicijom 19. stoljeća.

Ključne riječi

Henrik Ibsen; modernizam; estetički idealizam; prijepor s kulturom; dualizam Apolon–Dioniz

Hrčak ID:

179903

URI

https://hrcak.srce.hr/179903

Datum izdavanja:

5.9.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski francuski njemački

Posjeta: 4.143 *