hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

VRIJEDI LI LACHMANNOV ZAKON ZA DIFTONGE?

Daniel Nečas Hraste

Puni tekst: hrvatski, pdf (280 KB) str. 179-184 preuzimanja: 571* citiraj
APA 6th Edition
Nečas Hraste, D. (2006). VRIJEDI LI LACHMANNOV ZAKON ZA DIFTONGE?. Croatica et Slavica Iadertina, 2 (2.), 179-184. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/17279
MLA 8th Edition
Nečas Hraste, Daniel. "VRIJEDI LI LACHMANNOV ZAKON ZA DIFTONGE?." Croatica et Slavica Iadertina, vol. 2, br. 2., 2006, str. 179-184. https://hrcak.srce.hr/17279. Citirano 16.05.2021.
Chicago 17th Edition
Nečas Hraste, Daniel. "VRIJEDI LI LACHMANNOV ZAKON ZA DIFTONGE?." Croatica et Slavica Iadertina 2, br. 2. (2006): 179-184. https://hrcak.srce.hr/17279
Harvard
Nečas Hraste, D. (2006). 'VRIJEDI LI LACHMANNOV ZAKON ZA DIFTONGE?', Croatica et Slavica Iadertina, 2(2.), str. 179-184. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/17279 (Datum pristupa: 16.05.2021.)
Vancouver
Nečas Hraste D. VRIJEDI LI LACHMANNOV ZAKON ZA DIFTONGE?. Croatica et Slavica Iadertina [Internet]. 2006 [pristupljeno 16.05.2021.];2(2.):179-184. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/17279
IEEE
D. Nečas Hraste, "VRIJEDI LI LACHMANNOV ZAKON ZA DIFTONGE?", Croatica et Slavica Iadertina, vol.2, br. 2., str. 179-184, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/17279. [Citirano: 16.05.2021.]

Sažetak
Autor se prvo osvrće na tradicionalno tumačenje Lachmannovog zakona, osobito na činjenicu da se ono zasniva na pretpostavci o ponovnom uvođenju zvučnog konsonanta u riječima tipa actus analogijom prema oblicima tipa agere, koji je ponovnim obezvučenjem izazvao duljenje prethodnog vokala. Samo takvo tumačenje dopušta pretpostavku o postojanju oblika s dugim diftongom tipa *âuctus. Zatim upozorava na tumačenja glotalne
teorije, koja analogiju ne uzima u obzir, već Lachmannov zakon izvodi iz fonetskog faktora koji sa zvučnošću nije izravno povezan. Ta teorija, po kojoj je Lachmannov zakon uvjetovan izvornom glotaliziranošću glasova koji su se tek naknadno reflektirali kao zvučni neaspirirani, a djelovanje glotalnog elementa uzima za blisko djelovanju laringala, ne govori u prilog pretpostavci o duljenju diftonga pod utjecajem Lachmannovog zakona. Na kraju se postavlja pitanje nije li glotalni element mogao izazvati vokaliziranje i zatim duljenje konsonantskog elementa u diftongu, na što bi upućivala grafija caûsa pored causa i caussa. Pitanje mora ostati otvorenim, jer etimologija i korijena i sufiksa riječi causa nije sasvim objašnjena.

Ključne riječi
Lachmannov zakon; glotalna teorija; vokal

Hrčak ID: 17279

URI
https://hrcak.srce.hr/17279

[engleski]

Posjeta: 957 *