hrcak mascot   Srce   HID

Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Vol. 12 No. 2, 1961.

Izvorni znanstveni članak

Ispitivanje vrijednosti ranog jutarnjeg obroka (doručak) u radnom kolektivu

Ana Markičević ; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb
M. Šarić ; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (25 MB) str. 119-140 preuzimanja: 40* citiraj
APA 6th Edition
Markičević, A. i Šarić, M. (1961). Ispitivanje vrijednosti ranog jutarnjeg obroka (doručak) u radnom kolektivu. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 12 (2), 119-140. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/182241
MLA 8th Edition
Markičević, Ana i M. Šarić. "Ispitivanje vrijednosti ranog jutarnjeg obroka (doručak) u radnom kolektivu." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 12, br. 2, 1961, str. 119-140. https://hrcak.srce.hr/182241. Citirano 26.05.2019.
Chicago 17th Edition
Markičević, Ana i M. Šarić. "Ispitivanje vrijednosti ranog jutarnjeg obroka (doručak) u radnom kolektivu." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 12, br. 2 (1961): 119-140. https://hrcak.srce.hr/182241
Harvard
Markičević, A., i Šarić, M. (1961). 'Ispitivanje vrijednosti ranog jutarnjeg obroka (doručak) u radnom kolektivu', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 12(2), str. 119-140. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/182241 (Datum pristupa: 26.05.2019.)
Vancouver
Markičević A, Šarić M. Ispitivanje vrijednosti ranog jutarnjeg obroka (doručak) u radnom kolektivu. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1961 [pristupljeno 26.05.2019.];12(2):119-140. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/182241
IEEE
A. Markičević i M. Šarić, "Ispitivanje vrijednosti ranog jutarnjeg obroka (doručak) u radnom kolektivu", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.12, br. 2, str. 119-140, 1961. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/182241. [Citirano: 26.05.2019.]

Sažetak
U tvornici metalnih i bakelitnih proizvoda u Zagrebu ispitivan je učinak ranog jutarnjeg obroka (doručak). 337 radnika jednog odjeljenja (237 žena i 100 muškaraca) dobivalo je pet mjeseci (od 1. XII 1958. god. do 30. IV 1959. god.) obrok koji se sastojao od 3 dcl mlijeka, 2 žemičke sa po 6 dkg sira ili 4 dkg prešane šunke (oko 550-600 kalorija). Svrha ispitivanja je bila da se analizira učinak takve prehrane u odnosu na uhranjenost radnika i neke druge varijable. Pošlo se od pretpostavke da je prehrana radnika neracionalna, naročito s obzirom na raspored dnevnih obroka hrane. Vrlo mali broj radnika običava doručkovati ujutro prije početka rada, i zbog toga je većina radnika bez ikakvih svježih energetskih rezerva u prva četiri sata rada (do odmora u 10 sati). Praćeni su i analizirani ovi podaci: tjelesna težina, hemoglobin, izostanci s posla, struktura bolesti s bolovanjem, povrede pri radu i radni učinak. Budući da je pokusna grupa bila sama sebi kontrola, podaci su uspoređeni s odgovarajućim podacima za isti vremenski period godinu dana prije nego je pokus proveden. Na kraju pokusa izvršena je u pokusnoj grupi anketa sa 20 pitanja u vezi s provedenim pokusom. Rezultati dozvoljavaju predpostavku da su neke u pokusu zabilježene pojave u neposrednoj vezi s primijenjenim dopunskim obrokom. To su: porast hemoglobina u odnosu na kontrolni period, zatim smanjen broj oboljenja i broj izgubljenih radnih dana zbog bolesti probavnih organa, kao i smanjen broj povreda i -izgubljenih radnih dana zbog povreda, te povećan radni učinak u toku pokusa u grupi u kojoj je to bilo moguće pratiti. Važno je istaknuti i subjektivno mišljenje većine ispitanika na kraju pokusa, da su se u vrijeme uzimanja doručka osjećali manje umorni i sposobnijim za rad, odnosno da su se osjećali bolje i u zdravstvenom pogledu. Iz tehničkih razloga pokus nije mogao trajati duže od pet mjeseci, pa se efekt primijenjenog dopunskog obroka nije mogao u potpunosti ispoljiti. Osim toga bilo je i drugih teškoća u ocjeni rezultata pokusa. Ali, pored svih nedostataka u evaluaciji dobivenih podataka, ima dovoljno elemenata da se takav obrok preporuči. Obrok u odmoru, nakon 4 sata rada, ako predstavlja prvi obrok hrane uzet toga dana, nema istu fiziološku vrijednost i ne može predstavljati zamjenu za obrok koji se uzima ujutro prije početka rada. Stvaranje navike za uzimanje doručka bilo bi znatno olakšano, kad bi se početak jutarnje radne smjene pomaknuo nešto kasnije. Važno je pri tome imati na umu i poboljšanje prijevoza radnika od mjesta stanovanja do mjesta rada, odnosno skraćenje vremena potrebnog za dolazak na rad onih radnika koji stanuju daleko od poduzeća. Obrok u odmoru nakon prva četiri sata rada, ako predstavlja prvi obrok hrane uzet tog dana, nema istu fiziološku vrijednost i ne može predstavljati zamjenu za obrok koji se uzima odmah ujutro prije početka rada.

Hrčak ID: 182241

URI
https://hrcak.srce.hr/182241

[engleski]

Posjeta: 92 *