Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.17113/ftb.55.02.17.4378
Iskorištenje pivarskog otpada za proizvodnju proteaze pomoću mliječno-kiselog vrenja
Thiago Rocha dos Santos Mathias
; Laboratory of Fermentation Technology, Federal Institute of Education, Science and Technology of Rio de Janeiro, Senador Furtado Street 121, BR-20270-021 Rio de Janeiro, RJ, Brazil
Paula Fernandes de Aguiar
; Institute of Chemistry, Federal University of Rio de Janeiro, Athos da Silveira Ramos 149, BR-21941-909 Rio de Janeiro, RJ, Brazil
João Batista de Almeida e Silva
; Pilot Plant of Beverages, Department of Biotechnology, Engineering School of Lorena, University of São Paulo, BR-12602-810 Lorena, São Paulo, Brazil
Pedro Paulo Moretzsohn de Mello
; Technology Center of Food and Beverage – SENAI, Nilo Peçanha Street 85, BR-27700-000 Vassouras, RJ, Brazil
Eliana Flávia Camporese Sérvulo
; Laboratory of Industrial Microbiology, Department of Biochemical Engineering, School of Chemistry, Federal University of Rio de Janeiro, Athos da Silveira Ramos 149, BR-21941-909 Rio de Janeiro, RJ, Brazil
Sažetak
U radu je ispitana mogućnost uporabe tri vrste čvrstog pivarskog otpada: pivskog tropa, toplog taloga i ostatka pivskog kvasca, kao podloga za uzgoj bakterija mliječno-kiselog vrenja, te je procijenjen njihov potencijal za proizvodnju proteolitičkih enzima. Prvo je upotrijebljen eksperimentalni plan slijedeći metodologiju dizajna smjese za procjenu utjecaja svake vrste otpada te njihovih smjesa s udjelom proteina od 4 % na proizvodnju enzima. U predodređenim vremenskim razmacima odvajane su kruta i tekuća komponenta, te je određena aktivnost izvanstaničnih proteolitičkih enzima. Nakon odabira najboljih uvjeta, u drugom je dijelu istraživanja razvijen faktorijalni plan pokusa za procjenu optimalnog udjela proteina u podlozi (od 1 do 7 %) i optimalnog dodatka fermentabilnih šećera (glukoze, od 1 do 7 %). Ostatak pivskog kvasca imao je najveći potencijal za proizvodnju izvanstaničnih enzima, a dobiveni proteolitički ekstrakt je za 3 sata imao aktivnost od 2,6 jedinica po mililitru. Međutim, dodatak glukoze je također imao pozitivan učinak zbog malog udjela fermentabilnih šećera u podlozi, povećavajući proteolitičku aktivnost na 4,9 jedinica po mililitru. Planovi pokusa su uspoređeni ponavljanjem najboljih uvjeta, a enzimi su odvojeni taloženjem pomoću etanola. Primjenom najbolje podloge proizveden je protein, koji je nakon taloženja imao proteolitičku aktivnost od 145,5 jedinica po gramu.
Ključne riječi
pivarski otpad; iskorištenje otpada; mliječno-kiselo vrenje; proteolitički enzimi
Hrčak ID:
183068
URI
Datum izdavanja:
14.6.2017.
Posjeta: 1.559 *