Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.17113/ftb.55.02.17.4883

Udjel solasonina i ekspresija gena SGT1 u različitim tkivima dvaju genotipova patlidžana (Solanum melongena L.), porijeklom iz Irana

Mahmoud Bagheri orcid id orcid.org/0000-0001-6820-5318 ; Department of Agronomy and Plant Breeding, College of Agriculture and Natural Resources, University of Tehran, Chamran Blvd., IR-31587-77871 Karaj, Iran
Ali Akbar Shahnejat Bushehri ; Department of Agronomy and Plant Breeding, College of Agriculture and Natural Resources, University of Tehran, Chamran Blvd., IR-31587-77871 Karaj, Iran
Mohammad Reza Hassandokht ; Department of Horticultural Sciences, College of Agriculture and Natural Resources, University of Tehran, Chamran Blvd., IR-31587-77871 Karaj, Iran
Mohammad Reza Naghavi ; Department of Agronomy and Plant Breeding, College of Agriculture and Natural Resources, University of Tehran, Chamran Blvd., IR-31587-77871 Karaj, Iran


Puni tekst: engleski pdf 380 Kb

str. 236-242

preuzimanja: 492

citiraj


Sažetak

Patlidžan (Solanum melongena L.) je jedna od najčešće konzumiranih vrsta povrća u svijetu. Glikoalkaloidi nastaju u patlidžanu kao toksični sekundarni metaboliti, a mogu štetno djelovati na zdravlje čovjeka, osobito ako je njihov udjel veći od preporučene maksimalne doze od 200 miligrama po kilogramu svježe mase. U ovom su radu ispitani udjel solasonina i ekspresija gena koji kodira za solasodin galaktoziltransferazu (SGT1) u različitim tkivima (zreli list, pupoljak, te nezreli, tehnološki zreli i fiziološki zreli plod) dvaju genotipova patlidžana (D1 i J10) uzgojenih na polju u Iranu. Najveći maseni udjel solasonina pronađen je u genotipu D1 i to u pupoljcima (135,63 μg/g), zatim u lišću (113,29 μg/g), fiziološki zrelom plodu (74,74 μg/g), nezrelom plodu (61,33 μg/g) i tehnološki zrelom plodu (21,55 μg/g). Usporedbom je genotipova utvrđeno da je plod genotipa J10, koji ima izraženiju gorčinu, sadržavao veći maseni udjel solasonina, jednog od glavnih čimbenika razvoja gorkog okusa biljaka. Aktivnost se gena SGT1 povećala u oba genotipa gotovo usporedno s povećanjem koncentracije solasonina. Transkripcija gena bila je bitno veća u genotipu J10 nego u D1. Iako se oba genotipa mogu preporučiti za konzumaciju, genotip D1 se pokazao prikladnijim za svakodnevnu uporabu.

Ključne riječi

patlidžan; ekspresija gena; glikoalkaloidi; gen SGT1

Hrčak ID:

183071

URI

https://hrcak.srce.hr/183071

Datum izdavanja:

14.6.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.312 *