Prostorna analiza utjecaja geografskih i geoloških čimbenika na provedbu desantne operacije kod Galipolja 1915. godine
Marko Zečević
; Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman”, Ilica 256b, Zagreb, Republika Hrvatska
Mladen Pahernik
; Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman”, Ilica 256b, Zagreb, Republika Hrvatska
Hrvoje Heštera
; Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman”, Ilica 256b, Zagreb, Republika Hrvatska
APA 6th Edition Zečević, M., Pahernik, M. i Heštera, H. (2017). Prostorna analiza utjecaja geografskih i geoloških čimbenika na provedbu desantne operacije kod Galipolja 1915. godine. Strategos, 1 (1), 83-107. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/183549
MLA 8th Edition Zečević, Marko, et al. "Prostorna analiza utjecaja geografskih i geoloških čimbenika na provedbu desantne operacije kod Galipolja 1915. godine." Strategos, vol. 1, br. 1, 2017, str. 83-107. https://hrcak.srce.hr/183549. Citirano 27.02.2021.
Chicago 17th Edition Zečević, Marko, Mladen Pahernik i Hrvoje Heštera. "Prostorna analiza utjecaja geografskih i geoloških čimbenika na provedbu desantne operacije kod Galipolja 1915. godine." Strategos 1, br. 1 (2017): 83-107. https://hrcak.srce.hr/183549
Harvard Zečević, M., Pahernik, M., i Heštera, H. (2017). 'Prostorna analiza utjecaja geografskih i geoloških čimbenika na provedbu desantne operacije kod Galipolja 1915. godine', Strategos, 1(1), str. 83-107. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/183549 (Datum pristupa: 27.02.2021.)
Vancouver Zečević M, Pahernik M, Heštera H. Prostorna analiza utjecaja geografskih i geoloških čimbenika na provedbu desantne operacije kod Galipolja 1915. godine. Strategos [Internet]. 2017 [pristupljeno 27.02.2021.];1(1):83-107. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/183549
IEEE M. Zečević, M. Pahernik i H. Heštera, "Prostorna analiza utjecaja geografskih i geoloških čimbenika na provedbu desantne operacije kod Galipolja 1915. godine", Strategos, vol.1, br. 1, str. 83-107, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/183549. [Citirano: 27.02.2021.]
Sažetak Tijekom 1915. godine britansko-francuske snage na poluotoku Galipolju poduzele su vrlo riskantnu desantnu vojnu operaciju čiji je cilj bio omogućiti britansko-francuskoj mornarici ulazak u Mramorno more, zauzeti Carigrad i time prisiliti Osmansko Carstvo na izlazak iz rata. Cilj je ovog rada temeljem prostornih analiza unutar GIS-a prikazati utjecaj vojno-geografskih i geoloških čimbenika na tijek i ishod vojne operacije na poluotoku Galipolju. Zbog nepovoljnog utjecaja zemljišta na dinamiku iskrcavanja, pokret postrojba i brzo formiranje dubine mostobrana te logističku potporu i utvrđivanje na dostignutim crtama, britansko-francuske postrojbe imale su gubitak raspoloživa borbenog potencijala. S druge strane, turske su postrojbe bile na dominantnim i dobro utvrđenim položajima na povoljnoj geološkoj podlozi za utvrđivanje, a zaštitni faktor reljefa i cestovne komunikacije između ključnog zemljišta koje su držale turske snage i dubina turskog teritorija omogućivao je prikriven i brz dolazak i razvoj pričuvnih turskih snaga te brzu i dostatnu logističku potporu.